1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Malta bogatašima prodaje državljanstvo

Malta je odlučila da prodaje državljanstvo strancima bogatašima. Ona nije jedina članica EU koja vodi takvu politiku davanja državljanstva.

Novac može da znači sreću, na primjer ako neko želi da postane državljanin neke članice EU. Pasoš neke od država u EU žele najčešće ljudi iz kriznih regiona, zatim oni koji u EU žele da žive i rade ili jednostvanije putuju. Osim toga, državljanima EU je mnogo lakše da se bave poslovima u ovoj zejednici država.

Pässe Deutsche Staatsangehörigkeit für EU-Bürger

Bogatašima je lakše doći do pasoša neke od zemalja EU

Malta je najnoviji primjer jedne zemlje koja nudi državljanstvo ljudima van EU - za novac. Malteški pasoš košta 650 000 evra. Premijer Džozef Muskat ovom mjerom želi da poveća državne prihode i na ostrvo privuče bogataše, računa na oko 200-300 zahtjeva godišnje. On polazi od toga da će prodajom pasoša (45 komada) u prvoj godini, zaraditi oko 30 miliona evra. Opozicija to kritikuje i kaže da bogataši neće živjeti na ostrvu niti u njega investirati.

Kipar: pasoš za investiciju od 3 milona eura

Predsjednik Kipra Nikos Anastasiades je još u aprilu na susretu ruskih privrednika u Limasolu najavio da državljanstvo može da dobije onaj ko u zemlju investira 3 miliona evra. On je time pokušao da odobrovlji ruske ulagače, rekavši da je svjestan gubitaka nastalih paketom pomoći iz Brisela. Kiparski pasoš je i do tada "imao cijenu" – zainteresovani su morali da ulože najmanje 15 miliona evra na pet godina.

Jan Filip Albreht

Jan Philipp Albrecht Europäisches Parlament

Jan Filip Albreht poslanik Zelenih u EU parlamentu kaže da je to sve „neprimjereno“ i zastupa ideju o jedinstvenoj politici useljvanja za cijelu Evropsku uniju. „Mislim da je loše kada zemlje EU svoje državljanstvo daju tek tako. Osim toga, veliki broj ljudi koji već živi u jednoj od zemalja Unije, čeka na državljanstvo. Pravila za dobijanje državljnastva bi trebalo da budu ista za sve “, kaže Albreht u razgovoru za DW.

Druga zemlja, drugi zakon

I zaista, u različitim zemljama Unije, postoje različita pravila i zakoni koji se tiču politike migranata i davanja državljanstva. I u Irskoj se do 2001. godine, putem investicija, relativno jednostavno moglo doći do pasoša. U međuvremenu je moguće dobiti samo dozvolu borvaka, za ulaganja od oko 500.000 evra u neki javni projekt na području obrazovanja, zdravstva, umjetnosti ili sporta.

U Portugalu je dozvola za boravak povezana s kupovinom nekretnine. Slično bi ubuduće trebalo da bude i u Španiji, gdje se planira propis prema kojem će dozvola za boravak moći da se izda nekome ko je kupio nekretnine u vrijednosti od najmanje 160.000 evra. A ukoliko neko želi da postane mađarski državljanin, mora samo da kupi određeni broj državnih obveznica – to su do sada već učinili mnogi iz Indije, Rusije i Kine.

Od svih zemalja EU, Austrija se nalazi na prvom mjestu onih koje sasvim otvoreno reklamiraju mogućnost dobijanja pasoša za bogate. Ovdje je zakonski odobreno davanje državljanstva onima koji su „do sada činili i koji će i ubuduće činiti mnogo za Republiku Austriju“. Mediji su pisali da su austrijske pasoše tako već dobili jedan saudijski hotelijer i ruska operska pjevačica Ana Netrebko.

Russen auf Zypern Jacht Hafen Flagge

Rusi na Kipru

Prema mišljenju Ditriha Trenharda, profesora na Univerzitetu u Minsteru, ovakve prakse pojedinih zemalja ne štete Evropskoj uniji. Ionako je broj onih koji na ovakav način dolaze do pasoša zemalja EU vrlo mali. Prošle godine u Austriji niko nije dobio pasoš zbog „posebnih zasluga“. Godinu dana ranije, austrijsko državljanstvo su na ovakav način stekle 23 osobe.

Austrija međutim spada u zemlje sa najvećim preprekama za „normalan“ put do državljanstva. Skupo je i dugo se čeka, kaže ovaj profesor. Inače, sve zemlje Evropske unije bogatijima i bolje obrazovanim lakše i brže otvaraju vrata nego onima koje su siromaštvo i nužda dovelo u ove zemlje. U Njemačkoj se na primjer posebno vrbuju stručnjaci iz određenih oblasti. „Ukoliko pokušavate da spriječite ulazak siromašnih, takoreći onih koji su „ekonomski bezvrijedni“, onda to umNjemačkoj ima sličan karakter kao i kupovina pasoša na Kipru“ kaže Trenhard.

Autor: Julija Manke/Kristijan Ignjaci

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić