1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Malodobni delikventi - kazna ili odgoj?

Zašto mladi postaju kriminalci? da li uzroci leže u porodici, ili u nasilju koje se prikazuje na televiziji? Da li su problem prijatelji, ili čak nacionalno prijkelo? I šta da se sa mladim prijestupnicima čini?

default

Maloljetnički kriminalitet - u javnosti postoji nerealna slika opasnosti

Dok brojni političari zahtijevaju strože mjere represije, stručnjaci, koji sa mladima rade, traže drugačije, efikasnije puteve.

Aktuelna istraživanja javnog mnijenja pokazuju da 60 % stanovništva smatra kako je maloljetna delikvencija ozbiljan društveni problem i da bi prestupnike trebalo strože kažnjavati.

Sa društvenom realnošću to, međutim, nema mnogo veze, naglašava Klaus Boers, kriminolog sa Sveučilišta u Muensteru. On je jedan od autora studije "Kriminal u modernim gradovima", u kojoj se opovrgavaju brojne predrasude koje se tiču kriminala mladih:

"Maloljetnički kriminal nije u porastu"

Deutschland Justiz Jugendstrafvollzug Jugendanstalt in Schleswig

Koji je pravi put na povratak u društvo? Maloljetnički zatvor u Schleswigu

“Mi generalno bilježimo smanjenje kriminala među mladima, kako kada se radi o registriranom kriminalu, tako i kada je riječ o stvarnosti, dakle o slučajevima koji policiji opće nisu poznati."

Pritom to nije nov trend: studija Univerziteta u Muensteru pokazuje da se još od kraja 90-ih godina kriminal mladih stalno smanujuje. Jedini izuzetak su prijavljene tjelesne povrede, ali za to postoji objašnjenje, kaže Boers:

“Bilježi se više prijava u policijskim statistikama, ali se u stravrnosti bilježi smanjenje. To se objašnjava povećanom spremnošću na prijave, o nasilju se više govori i ljudi se češće nego ranbije obraćaju policiji. To je efekat kontrolnog mehanizma, a sa stvarnošću to nema nikakve veze."

Brutalnost se povećala

To se poklapa sa iskustvom Andreasa Reischa, socijalnog radnika koji već deset godina kao Streetworker Ureda za mlade radi u Frankfurtu. Povećanje nasilja on ne primjećuje, ali vidi jednu drugu tendenciju: spremnost na primjenu nasilja je povećana, jednako kao i intenzitet: “I mi smo se ranije tukli na školskom drvoištu, ali tu su postojala jasna pravila: kada netko leži na zemlji, tu je kraj. Onaj drugi je pobjednik. danas mi se čini da poraženi mora stvarno kbiti krvav, da bi pobjednik bio priznat kao pobjednik. Tučnjave su postale brutalnije."

Deutschland Jugendkriminalität Verbrechen Gewalt in der U-Bahn München

Što dovodi do sve veće brutalnosti nasilnika?

Socijani status je važniji od etničkog porijekla

Istovrem,eno stručnjaci demantiraju i još jednu tvrdnju koja se danas često pojavljuje u raspravama: da su djeca stranaca sklonija nasilju i kriminalu. I službene statistike pokazuju da to nije točno: samo 20 % registriranih nasuilnika su stranci, 80% su dakle Nijemci. čak kada se tome pribroje i mladi koji doduše imaju njemačku putovnicu, ali im je barem jedan roditelj stranog porijekla, njihov se postotak povećava na 33 - tek neznatno više od ukupnog udjela u stanovnistvu, koji iznosi 27 %. Mnogo važniji faktor od porijekla je socijalni status, navodi Boers:

“Ja mislim da ti nema ništa specifičnog za ovu ili onu kulturu. Prije se govorilo kako su stranci skloniji nasilju, i kultu muškosti. Ta je tvrdnja neodrživa. Činjanica je, međutim, da se danas djeca migranata često tamo nalaze gdje je ranije bila njemačka donja klasa. Nasilje je više problem socijalnih deficita, nedovoljnog nivoa obrazovanja, a ne porijekla."

Zatvor ne pomažež

Bez obzira, međutim, zbog čega je netko prekršio zakon - i velik dio javnosti smatra da bi prema mladim kriminalcima država morala primjeniti oštrije kazne. Stručnjaci su tu diferenciraniji. Zatvor ne pomaže mnogo, broj onih koji nakon izlaska iz zatcvora nastavljaju svoje kriminalne karijere je velik, naglašava kriminolog Boers:

Jugendstrafvollzug

Stručnjaci su jedinstveni i ocjeni - strože zatvorske kazne nisu rješenje problema

“Kazna nije popravila niti jednog maloljetnika. Odgoj se ne dešava u zatvoru, već u obitelji ili školi. Sa kažnjavanjem je potrebno biti uzdržan. Odavno je poznato da zatvor nikoga ne popravlja. Odgojni proces mora doći na osnovu spoznaje, iznutra."

Mnogo važnije od visine kazne je brzina kojom se ona izriče, i neposredna veza sa počinjenim kriminalnim djelom. Tek u tom slučaju dolazi do spoznajnog procesa, što maloljetnim delikventima omogućava da prekinu svoje kriminalne karijera i uključe se u društvene tokove.

Audio i video zapisi na tu temu