1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Mali - zemlja beznađa

Vlada u Maliju nema kontrolu nad čak dvije trećine teritorije te zemlje. Francuska je najavila intervenciju protiv islamističkih pobunjenika – i u slučaju te intervencije, Mali će ostati duboko podijeljena zemlja.

Protesters take to the streets in Bamako, Mali, Monday May 21, 2012. They were protesting Dioncounda Traore's nomination to transitional president for the next 12 months. The junta led by Capt. Amadou Sanogo had been opposed to the extension of the interim president's term, which under the Malian constitution was due to run out on Tuesday. ECOWAS had threatened to reimpose sanctions on Mali if the junta did not stop interfering in the transition. (Foto:Sissoko Alou/AP/dapd)

Mali Proteste

Pojas Sahel presijeca afrički kontinent od Senegala na zapadu, do Roga Afrike na istoku. Sahel je zapravo granica Sahare i plodnije oblasti Sudana na jugu. Osim što važi za najsiromašniji region svijeta, Sahel je poznat i kao predio bezvlašća u kojem državni zakoni ne postoji ili se postojeći zakoni ne poštuju. Stanovništvo ima neka svoja pravila.

Vojni puč kao inicijalna kapisla

Amadou Toumani Toure Präsident von Mali

Svrgnuti predjsednik Ture

Pojas Sahela presijeca i Mali, zapravo njegov sjever koji je sa južnim dijelom povezan tankim pojasom teritorije. Ova država je dugo bila demokratski uzor u Africi; ustav, višepartijski sistem i narodna skupština – sve te institucije Mali posjeduje decenijama, ali su sada dospjele pod ogromni znak pitanja. „Puč protiv predsjednika bio je inicijalna kapisla“, kaže Petar Hajne, profesor islamskih nauka sa berlinskog univerziteta „Humbolt“. Predsjednik Amadu Tumani Ture otjeran je sa vlasti prošlog marta.

Vojska, koja je preuzela sve konce moći, tvrdila je kako je Ture nesposoban da vodi zemlju i da se suprotstavi Tuarezima koji su dizali pobune na sjeveru države. U trenutku prevrata, Mali se nalazio pred izborima – Tureov mandat ionako bi se završio kroz nekoliko sedmica. U vakuumu vlasti koji je nastao, desilo se upravo suprotno od onoga što je vojska željela: Tuarezi sa sjevera zemlje udružili su se sa terorističkom mrežom poznatom kao Al Kaida islamskog Magreba. Ubrzo su islamisti preuzeli dirigentsku palicu i sada Tuarege i njihove interese više niko ne pominje.

Rat u Libiji donio naoružanje

Mali Einsatz Französische Soldaten Kampfflugzeug

Francuski avioni u akciji u Maliju.

Al Kaida Magreba i slične grupe poput Ansar Dine dominiraju regionom jer su državne vlade i armije previše slabe. Takođe, islamisti kontrolišu trgovinu narkoticima, a mnogo novca prihoduju od otkupnina za ljude koje su oteli. „Pojedine vlade isplaćuju ogromne sume kako bi njihovi građani bili oslobođeni“, kaže Peter Pam, stručnjak za Afriku u američkom trustu mozgova „Atlantic Council“. On tvrdi da je i pad Moamera Gadafija doprinio jačanju terorista – plaćenici iz pojasa Sahela, koje je Gadafi godinama finansirao da budu u Libiji, sada su se vratili u svoje države teško naoružani i sa bogatim ratnim iskustvom. „Od početka rata u Libiji, teroristi u Maliju dobili su mnogo naoružanja, a ima i mnogo boraca koji traže novi posao“, objašnjava Pam.

Profesor Peter Hajne vjeruje da će terorističke grupe koje sada kontrolišu sjever Malija u međuvremenu proširiti uticaj i na susjedne zemlje. „Možda ćemo dobiti potpuno bezakonje u tom dijelu Afrike. Treba očekivati i pojačano otimanje talaca i proizvodnju droge.“ Otjerani predsjednik Amadu Ture je za francuski „Le Mond“ rekao da „na sjeveru Malija nema ničega“ – ulica, bolnica, škola, a svakodnevica je svedena na preživljavanje. „Mladi ljudi sa sjevera nemaju šanse da osnuju porodice i vode normalan život. Izlaz pronalaze u krađi automobila ili krijumčarenju droge“, naveo je Ture. U takvoj situaciji, islamistima nije teško da nađu „radnu snagu“ za svoje ciljeve.

Šta je cilj intervencije UN?

Mali Frauen in Nord-Mali

Žene na sjeveru malija

Duboko ukorijenjene probleme Malija teško će riješiti i intervencija Plavih šljemova koju je Savjet bezbjednosti odobrio krajem prošle godine. „Da li je cilj da se Al Kaida Magreba protjera sa sjevera Malija? Ako jeste, kuda ih proterati?“, pita se socijaldemokrata Hans-Ulrih Kloze iz Odbora za spoljnu politiku u Bundestagu. Kloze smatra da se, prije eventualne intervencije, mora jasno odrediti cilj. Avganistan je opomena za svaku sljedeću misiju protiv terorista, a tamošnje iskustvo je pokazalo da je borba protiv gerile nemoguća na velikom prostoru koji nudi mnogo pribježišta.

Sa druge strane, bez intervencije sigurno neće biti bolje. „Građani Malija priželjkuju evropsku pomoć jer ne vide mogućnost da njihova armija nešto učini“, kaže Šarlot Hejl iz instituta GIGA. „Vojska Malija trenutno je preokupirana sobom i internim konfliktima. Takođe, bez evropske pomoći, ta vojska ostaće poluamaterska“, dodaje ona. Uostalom, vojska Malija broji svega 7.350 aktivnih vojnika što ni izbliza nije dovoljno za borbu protiv dobro organizovanih islamista.

Autori: A. Almeling / K. Knip / Š. Hepner / N. Rujević

Odgovorni urednik: Svetozar Savić