1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Mali korak za žrtve, veliki za Srbiju

Srbija više ne želi zatvarati oči pred zločinima počinjenim u Srebrenici. Za ovakav signal se u toj zemlji cjenkalo i diskutovalo daleko duže od 13 sati koliko je trajala rasprava u Skupštini Srbije.

Lista imena ubijenih Srebreničana

Žene Srebrenice i dalje se bore za pravdu

Rasprava u srbijanskom parlamentu je trajala skoro 13 sati

Rasprava u srbijanskom parlamentu je trajala skoro 13 sati

Prvi pokušaj predsjednika Borisa Tadića da se osudi zločin u Srebrenici je propao prije pet godina pred tadašnjom nacionalističkom vladom.

Danas je gesta pomirenja sa Bošnjacima ipak moguća – ukoliko se čovjek za takve zločine uopšte može izviniti. Srbiji nije bilo lako priznati svoju krivicu u masakru. Mučne i za žrtve ponižavajuće borbe oko teksta Deklaracije ponovo odražavaju duboku podijeljenost srbijanskog društva.

Skoro polovina stanovništva Srbije ni danas ne vjeruje da su trupe Ratka Mladića nakon što su ušle u nekada zaštićenu zonu UN-a Srebrenicu, odvele i ubile skoro 8.000 Bošnjaka. Zvanično osuđivanje masakra u Srebrenici je zaista veliki korak za Srbiju – iako je do njega došlo pod pritiskom EU.

Cijeli slučaj se ne smije završiti na ovom simboličnom činu. Deklaracija ima ozbiljan propust. Naime, radi potrebne većine u skupštini, u Deklaraciji se ne ne pominje riječ genocid, iako je Međunarodni sud pravde i tribunal za ratne zločine u Hagu masakr u Srebrenici nazvao genocidom. Stoga nije ni čudo što organizacije za ljudska prava srbijanski gest smatraju licemjernim.

Dobar dio stanovnika Srbije još uvijek ima ovakvo mišljenje o Ratku Mladiću

Dobar dio stanovnika Srbije još uvijek ima ovakvo mišljenje o Ratku Mladiću

Ukoliko ne uslijede djela, Deklaracija je za porodice žrtava samo mali korak. Žrtve su i dalje nezadovoljne što je jedan od najodgovornih za Srebrenicu, Ratko Mladić, i dalje na slobodi. Ukoliko Srbija želi da Deklaracija ne ostane samo simbol njene prozapadne politike i pokušaja približavanja Briselu, onda napokon mora isporučiti osobe osumnjičene za ratni zločin. Proces pomirenja će biti dosta težak sve dok ne budu kažnjeni oni koji negiraju dešavanja u Srebrenici, dok se o tome ne bude diskutovalo u školama i univerzitetima i dok žrtve budu morale čekati na odštetu.

Taj proces počinje demokratskim rasvjetljenjem i Deklaracija je važan korak suočavanja Srbije sa prošlošću - teoretski gledano. Jer umjesto da se dalje razvije diskusija u tom pravcu, već je počelo cjenjkanje o narednoj deklaraciji. Onoj o srpskim žrtvama.

Potočari, juli 1995.

Potočari, juli 1995.

Međutim, istinsko pomirenje se ne može postići političkom trgovinom i tijesnom većinom u parlamentu. Posebno ne po starom načelu „ja tebi, ti meni“. Ono funkcioniše samo kod istinskog i najdubljeg unutrašnjeg uvjerenja svih učesnika. Čini se da na Balkanu za tako nešto još uvijek nije sazrelo vrijeme.

Autor: A. Mühlberger/M. Smajić

Odg. ur.: A. Slanjankić