"Mali korak" koji je promijenio čovječanstvo

Mjesec je oduvijek privlačio pažnju astronoma, astrologa, naučnika, pisaca, pjesnika, zaljubljenih...

S razvojem raketne tehnike nakon II svjetskog rata čovjek je letio sve dalje od Zemljine površine. Cilj - dosegnuti Mjesec - postajao je sve bliži i bliži.

San se ostvario 20.jula 1969. "Ovo je mali korak za čovjeka, veliki za čovječanstvo", glasila je čuvena rečenica astronauta Neila Armstronga kada je dodirnuo tlo Mjeseca.

Ovako je počelo...

25.maj 1961. Predsjednik SAD, John F. Keneddy govori pred Predstavničkim domom u Vašingtonu. "Vjerujem da naša nacija treba da prihvati izazov da bude ta koja će do kraja ovog desetljeća poslati prvog čovjeka na Mjesec i sigurno ga vratiti na Zemlju."

Iza svega je stajao i prestiž u utrci za osvajanje svemira sa Sovjetskim Savezom. Rusi su bili donekle u prednosti. Oni su poslali prvog čovjeka u svemir. Bio je to Juri Gagarin.

"Lift off..."

Nakon više probnih misija u kojima su astronauti stizali do Mjeseca, ali se na njega nisu spuštali, američka Agencija za istraživanje svemira, NASA, zaključila je kako je kucnuo trenutak: 16. jula 1969. startovala je raketa Saturn V koja je nosila modul Apolo 11.

U modulu su se nalazili trojica "odabranih": Michael Collins, Neil Armstrong i Edwin Aldrin. Njihova misija - za četiri dana stići do Zemljinog satelita, spustiti se, uzeti uzorke stijena i vratiti se na Zemlju.

Šetnja po Mjesecu

Slika koja će takođe ući u anatologije: Armstrong i Aldrin zabadaju američku zastavu na Mjesec. Veliko slavlje u SAD i drugim državama Zapada. Gorka pilula za Sovjetski Savez.

Američki astronauti "skakuću" po Mjesecu, prave fotografije, snimaju planetu Zemlju. Uzimaju uzorke stijena, vraćaju se u modul i polijeću ka matičnom brodu koji kruži u orbiti oko Mjeseca. U matičnom brodu je kao pilot ostao astronaut Michael Collins. Tako blizu, a tako daleko...

Povratak na Zemlju

I povratak je tekao po planu. Kapsula sa astronautima se spustila u okean, oni su odatle prebačeni u karantin (za svaki slučaj - dok se ne provjeri da li su sa sobom "ponijeli" i neželjeni teret, odnosno bilo kakvu vrstu živih organizama). 24. jula 1969. astronaute obilazi i tadašnji predsjednik SAD, Richard Nixon. Stiska ruke nije moglo biti...

U svemir kao turista

Mnogo vode je proteklo od prvog slijetanja na Mjesec. U međuvremenu izleti u svemir nisu toliko spektakularni kao ranije. Ipak, malo ko je tog 20. jula 1969. vjerovao da će visoko u orbitu oko Zemlje moći da se ode i kao turista. Na slici Južnoafrički milioner Mark Shuttleworth u ruskoj kapsuli Sojuz. Za svoj boravak u svemiru platio je "sitnicu" od 20 miliona dolara.

Idemo dalje...

Proteklih godina se mnogo toga govori o novom poduhvatu - putovanju na Mars. U Rusiji je prije nekoliko dana okončan eksperiment u kojem je nekoliko "astronauta" bilo više mjeseci zatvoreno u jednu kapsulu, koja je, naravno ostala na zemlji. Cilj eksperimenta je bio da se utvrdi da li kapsula može da omogući boravak i život astronauta tokom puta do Marsa.

Američki svemirski program se za to vrijeme bori s poteškoćama. Razvoj letjelice Space Shuttle je praktično zaustavljen. Nakon što su dvije ovakve letjelice tokom proteklih godina eksplodirale uz pogibiju astronauta, obavljaju se samo neophodne misije do međunarodne svemirske stanice ISS. Na let do Marsa će se još pričekati...

Autor: Azer Slanjankić