Male i srednje firme- motori privrednog razvoja u Njemačkoj

Bilo da je riječ o bojicama firme "Faber Castell" ili omiljenim dječijim igračkama tipa "Playmobil", sve su to proizvodi njemačkih malih ili firmi srednje veličine, koje su inovativne i po tehnologije vodeće na tržištu. Oni dobro poznaju svoje mušterije i njihove potrebe, stoga su uvijek korak ispred konkurencije i imaju veliki uspjeh na svjetskom tržištu. To važi za mnoge ali ne i sve poduzetnike i vlasnike manjih firmi, kaze Hartmut Schauerte, drzavni sekretar u njemackom ministarstvu privrede:

"Imamo utisak da sve zavisi od velicine ovih firmi. Sto su manje to su strasljivije, sto su vece, to se i na svjetskim trzistima osjecaju kao kod kuce."

Mala i srednja preduzeca su firme, koje ostvari godisnji obrt do 50 miliona eura i koje zaposljavaju do 500 saradnika. Najveci broj, 80% ovih firmoi nemaju vise od 10 radnika. Za njih je globalizacija pravi izazov. Studija Kreditne banke za obnovu je pokazala da su njemacki poduzetnici za razliku
od njihovih kolega u Evropi, nadprosjecno zastupljen na medjunarodnom trzistu. To znaci da svaki cetvrti privatni poduzetnik u Njemackoj plasira svoje proizvode u inostranstvo. To se odrazava na obrt, kaze predstavnik
Kreditne banke za obnovu Hans Reich i dodaje:


"Prema nasim procjenama, izvozna kvota njemackih poduzetnika, vlasnika, malih i preduzeca srednje velicine iznosi u prosjeku 17%. To znaci da oni 17% svog obrta ostvaruju na stranim trzistima. Za svih 15 starih clanica
Evropske Unije, izvozna kvota je 2002-e godine procijenjena na svega 12%. "Dvije trecine svoje robe, predvidjene za izvoz, njemacki poduzetnici plasiraju u zemlje Evropske Unije. Samim tim snazno su porasla i njihova strana ulaganja. Predstavnik Kreditne banke za obnovu Hans Reich:


"Velika preduzeca i koncerni sirovine i medjuproizvode nabavljaju u inostranstvu, po povoljnijim cijenama. Na taj nacin oni snizavaju sanse malim i srednjim firmama na trzistu. Istovremeno su velike kompanije svoju proizvodnju izmjestile u zemlje sa jeftinijom radnom snagom. Politicke promjene u istocnoj i srednjoj Evropi pospjesile su ovaj trend. Prije
svega kooperantske firme sve vise izmjestaju svoju proizvodnju u blizinu kompanija, koje od njih uveliko kupuju dijelove. To je pitanje opstanka. A posljedice su već vidljive. Vlasnici malih firmi ili firmi srednje velicine moraju ici za kompanijama, od kojih zavise, u inostranstvo."


Zemlje srednje i istocne Evrope su, nakon EU, najatraktivnije za direktna ulaganja njemackih poduzetnika. 30 % manjih njemackih poduzetnika investira u ovaj region, kaze Predstavnik Kreditne banke za obnovu Hans Reich i dodaje:


"Zemlje srednje i istocne Evrope su za njemacke poduzetnike istovremeno kletva i blagoslov. Kletva, jer se proizvodnja iz Njemacke, koja ima skupuradnu snagu, prebacuje u ove zemlje, sa jeftinom radnom snagom. Blagoslov,jer, njemacki poduzetnici za svoje proizvode dobijaju jeftine sirovine ili dijelove. Osim toga, u srednjoj i istocnoj Evropi dolazi i do potraznje za njemackim proizvodima i mi postizemo puno jacu integraciju zemalja ovog regiona u njemacke privredne tokove , nego bilo koja druga zemlja Evropske Unije."


Njemacka vlada donijela je programe za ohrabrivanje poduzetnika i vlasnika malih firmi da se udruze i da zajednicki nastupaju u inostranstvu i na sajmovima. Drzavni sekretar u ministarstvu privrede Hartmut Schauerte:

"Mi cemo finansijski podrzati pojavljivanje njemackih poduzetnika i njihovih proizvoda na 265 sajma u inostranstvu. Mi smo u tome svjetski prvaci. Za nas je veoma vazno da na sajmovima ucestvuju mali firme i preduzeca srednje velicine.„

Ukoliko njemackim firmama uspije da se sto vise specijaliziraju i da investiraju vise u inovativnu tehniku, onda one imaju dobre šanse da izvuku veliku korist od globalizacije.