1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

291110 Malediven

2. decembar 2010

Ostrva Maldivi u Indijskom okeanu mogla bi biti prva žrtva klimatskih promjena i već u sljedećoj deceniji potonuti. Povećanje nivoa mora, sve jači monsuni i otopljavanje mora, strah čine sve većim.

https://p.dw.com/p/QNYC
Maldivi
Koliko će dugo još potrajati idilična slika Maldiva?Foto: picture-alliance/ ZB

Jutro je, osam sati. Deveti razred u srednjoj školi Bilabong u Maleu - glavnom gradu Maldiva. Mlada profesorka Kejt Roberts (Kate) iz Engleske objašnjava učenicima, obučenim u žuto-plave uniforme, kakve će biti posljedice za sve njih. Učenici slušaju pažljivo, a svaki od njih ima svoje iskustvo. Aminat kaže: "Naravno da imam strah od budućnosti. Stoga što pojedini kažu da Maldivi do 2020. neće više uopšte postojati."

Malediven Unterwasserabstimmung
17. oktobra prošle godine pred samit u Kopenhagenu, predsjednik Maldiva potpisao je pod vodom dokument kojim poziva sve zemlje na samnjenje emisije ugljen-dioksida, kako bi upozorio na stravičan problem Maldiva.Foto: AP

Eksperti za klimu kažu da bi nivo mora u narednih 90 godina, zbog topljenja polarnih kapa, mogao porasti i do 60 santimetara. To bi bio stravičan scenario za ovu ostrvsku državu, koja se nalazi južno od Indije. Oko 1.200 ostrva pripada Maldivima, a oko 200 njih je naseljeno. A najviša tačka je metar i po iznad nivoa mora. Strah od budućnosti je sveprisutan, kaže i predsjednik Malediva Muhamed Našed.

„Naravno da smo zabrinuti. Svi ćemo pomrijeti. Ljudi strahuju od sve većeg nedostatka ribe, manjka pitke vode, da će morati da napuste svoje ostrvo. Jer, voda sve više odnosi tlo. Mi smo ostrvljani i moramo na ostrvu živjeti. To je naša sudbina - da smo okruženi vodom!"

Sada nam talasi udaraju o zidove

Da bi na Maldivima i dalje moglo da se živi, sada se pravi vještačko tlo. Nekoliko kilometara sjeveroistočno od gravnog grada Malea, već godinama nastaje novo ostrvo. Na dva kvadratna kilometra površine istovaruju se koralno đubrivo i šljunak. Ovo ostrvo će biti metar više od ostalih i biće zaštićeno betonskim zidovima. Zove se Hulhumale i koštalo je više od 10 miliona dolara. Tu već živi 3.000 ljudi, a planirano je da ih bude 30.000. Na njemu su već sagrađene škola, bolnica, prodavnice i jedna džamija.

21-godišnji Abdulah Asvan ovamo je došao sa jednog malog ostrva sjeverno od Malea. Tamo se njegova porodica više nije osjećala sigurno.

Na sljedećoj stranici: Pitanje opstanka

„Dio pješčane plaže progutalo je more. Kuća mojih roditelja je blizu plaže, ali sada nam talasi već udaraju o zidove. Majka mi je rekla da tako nešto još nije doživjela. Mala luka, sagrađena uz pomoć vlade, gotovo je uništena“.

Malé, Hauptstadt der Malediven
Male, glavni grad MaldivaFoto: CC/Shahee Ilyas

Ovo je pitanje opstanka

Glavobolje stanovnicima Maldiva na zadaje samo porast nivoa mora, već i njegovo navodno zagrijavanje o kome govore stručnjaci UN-a. Prema njihovim tvrdnjama, do kraja vijeka temperatura Indijskog okeana će porasti za jedan do tri stepena. Zbog toga će nastajati mnogo više opasnih ciklona, kaže profesor geografije na bonskom univerzitetu, Hans Georg Bole.

„Zagrijavanje mora će dovesti do oslobađanja nove energije, što će pogodovati razvoju tropskih orkana. To je posebno opasna prijetnja za Maldive.“

U pogledu samita o klimatskim promjenama koji se održava u meksičkom Kankunu predsjednik Maldiva je skeptičan, a bio je razočaran i nakon konferencije u Kopenhagenu, gdje se, kako kaže, mnogo pričalo a malo uradilo. Ali, ovo nije pitanje Maldiva, ovo je pitanje opstanka. Jer, ako danas odu Maldivi, sutra su na redu gradovi poput Njujorka i Londona.

Autori: Susanne Guenter i Svetozar Savić

Odg. urednik: Z. Arbutina