1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Mala reforma pravosuđa

Kao odgovor na ubistva NSU, Bundestag jača ovlašćenja Saveznog tužioca i želi strožije da kažnjava rasističke zločine. To je još uvijek suviše malo, kažu kritičari.

Poslije šoka uslijedila je izričita volja da se uradi sve, "da se razjasne ubistva i otkriju svi saučesnici i pozadina, i da se kazne svi počinioci." To obećanje je dala Angela Merkel, 23. februara 2012. na pomenu žrtvama rasno motivisanih ubistava Nacionalnsocijalističkog podzemlja (NSU). Kancelarka je u svom govoru takođe rekla "da mora da se uradi sve što je u mogućnosti naše pravne države, kako se ovako nešto nikada više ne bi ponovilo."

Pogledajte video 04:10

Sjećanje na žrtve neonacista

Više od tri godine kasnije, stvari stoje ovako: nekoliko parlamentarnih istražnih komisija je konstatovalo da je država "potpuno zakazala" i formulisalo preporuke za budućnost. Mnogo toga ne može da se uradi preko noći, treba dosta vremena i strpljenja da se promijene decenijama postojeće strukture u bezbjednosnim organima. Ombudsman Savezne vlade za članove porodica NSU žrtava, Barbara John, smatra da su policija, sudstvo i ustavna zaštita totalno kruti. U svojoj knjizi

"Naše rane vrijeme ne može da izliječi"

ona piše da se je te strukture jedva moguće spolja promijeniti.

Članovi porodica žrtava se osjećaju zapostavljenim od politike

Još jedna autorka je Aisen Taskupru. Njen brat Sulejman je ubijen 27. juna 2001. u svojoj piljarnici u Hamburgu. Ona kaže da je politika ne podržava adekvatno. Njena frustracija se zasniva prije svega na tome što na suđenju NSU u Minhenu, na uvid nisu dati sve akti. Aisen Taskupru je ko-tužilac u procesu protiv Beate Čepe i još četvoro optuženih.

Bundestag je u četvrtak (19.03.) donio reforme u pravosuđu, ali su one samo uslovno pogodne za povraćaj izgubljenog povjerenja. Jer u suštini su nejasne i zato samo kozmetičke korekcije. Novo je da će Savezni državni tužilac moći ranije i brže da istragu stavi pod svoju nadležnost. Iza ovog se krije gorko iskustvo: NSU ubistva su se dogodila između 2000. i 2007. I to uvijek po istom obrascu. Svih deset žrtava je bukvalno pogubljeno, devet muškaraca sa stranim korijenima čak i sa istim oružjem. Ipak, nije bilo centralne istrage od strane Saveznog državnog tužioca.

Gedenkfeier Opfer rechter Gewalt Berlin

Merkel na pomenu žrtvama neonacista

Problem je i loša komunikacija policije i unutrašnje tajne službe, odnosno Službe za zaštitu ustavnog poretka. Barbara John ih optužuje da svaka slijedi "logiku svoje ustanove", da se izoluju od drugih ustanova, da slijede neke svoje posebne interese, da bi ostvarile neku korist. Ministri unutrašnjih poslova htjeli su, kao hitnu mjeru, da stvore nove strukture za informante iz desničarske scene. Ali, od toga za sada nema ništa.

NSU istražna komisija u Tiringiji, saveznoj državi iz koje potiču ubice, je konstatovala: informanti koje plaća država su pred očima ustavne zaštite izgradili ekstremističku neonacističku scenu. Da bi se ovakve greške u budućnosti izbjegle, u njemačkim bezbjednosnim organima treba poboljšati "kulturu odnosa prema greškama" i ojačati "interkulturalnu nadležnost". Ovaj savjet je stigao iz NSU istražne komisije Bundestaga, u ljeto 2013. godine.

U sadašnjem paragrafu 46 Krivičnog zakona izričito se govori da u obzir treba uzeti i motive i ciljeve počinioca. U novom paragrafu nalaze se riječi "rasistički ", "ksenofobični " i "nehumano".

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu