"Mala pobjeda Srbije nad NATO-om"

„Frankfurter Allgemeine Zeitung“ piše:

„KFOR je prošle nedjelje više puta postavljao ultimatume za uklanjanje barikada koje je potom prolongirao da bi tokom proteklog vikenda, uz slavlje Srba na sjeveru Kosova, svoje napore privremeno obustavio. Više stotina Srba je zaposjelo barikade kako bi na taj način onemogućilo njihovo uklanjanje bez upotrebe sile. Srbi za sada uspijevaju sa nekoliko stotina ljudi da pokažu NATO-u gdje su mu zapravo granice. Razlog tome je, prije svega, slaba politička podrška međunarodnim trupama KFOR-a od strane NATO-a.

Pored toga, zvanični Beograd je do sada pokazao samo uvjetnu ili ograničenu volju da pojača pritisak na lokalne Srbe. Trojica od ukupno četiri gradonačelnika na sjeveru Kosova, koje je pretežno naseljeno Srbima, pripadaju nacionalističkim partijama koje su u Beogradu opozicija.

Vlast na sjeveru samo djelimično pripada političarima koji su pobijedili na izborima. Ona je, prije svega, u rukama krijumčarskih bandi, kojima, trenutno nejasna situacija, ide samo u prilog. Jedan od vođa lokalnih Srba je ovih dana trijumfalno izjavio da KFOR ne može ukloniti toliko barikada koliko ih kosovski Srbi mogu podići. Predsjednik Liberalno-demokratske partije Čedomir Jovanović traži od predsjednika Srbije Borisa Tadića da se intenzivnije uključi u konflikt koji ugrožava dalje približavanje Srbije Evropskoj uniji: Tadić bi se morao javno oglasiti i kazati da 'sedam miliona građana Srbije ne mogu biti taoci ekstremista sa Kosova'“, piše, pored ostalog, njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung u tekstu pod naslovom „Manja pobjeda Srbije nad NATO-om“.

Dugovi Grčke se moraju otpisati

U Bruxellesu je održan samit EU o ključnim pitanjima u rješavanju dužničke krize u eurozoni. Skup je završen bez konkretnih rezultata, a za srijedu (26.10.) je najavljen novi susret. To je ujedno udarna tema u komentarima njemačkih listova.

Novine „Landeszeitung“ o Samitu Evropske unije u Bruxellesu pišu:

„Princip nade i dalje vlada u Evropi. Najmanje do predstojeće srijede (26.10.). Tada će, kako je obećao francuski predsjednik Nicolas Sarkozy 'doći do neophodnog dogovora koji će smiriti aktuelnu finansijsku krizu'. No, nakon jučerašnjeg (23.10.) samita u Bruxellesu, čini se da je više nego upitno da li će se uistinu moći zatvoriti sve trenutne pukotine. Već slučaj Grčke pokazuje koliko su slabo održiva pojedina obećanja. U julu ove godine je Grčkoj odobren drugi paket pomoći, a manje od tri mjeseca kasnije se iskristaliziralo da je Atini zapravo potrebno dvostruko više novca. Ako uz to saznanje, njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, kao što se pokazalo na samitu EU u Bruxellesu, izvrše pritisak na Italiju i zahtijevaju od te zemlje da se pobrine za to da još više smanji svoja zaduženja, onda je sasvim jasno da je to više akcionizam nego razboritost – te novi povod za oglašavanje rejting agencija. Uzburkana finansijska tržišta se neće tako smiriti“, piše njemački list Landeszeitung.

Dužnička kriza je također tema kojom se bave i novine Nordwest-Zeitung. List, pored ostalog, piše:

„Sve je jasnije da jedinstvena valuta ne može funkcionirati bez usaglašavanja u domenu ekonomske i fiskalne politike. Za Grčku međutim ta spoznaja dolazi prekasno. Naime, kako su u nedavnom izvještaju o zaduženju te zemlje saopštili predstavnici tzv ‚Trojke', finansijska rupa Grčke do 2020. godine će iznositi 252 milijarde eura. Grčka je faktički bankrotirala. Njeni dugovi se moraju otpisati, banke moraju dati svoj doprinos. U tome se barem slažu evropski političari nakon samita koji je tokom vikenda održan u Bruxellesu“, piše njemački list Nordwest-Zeitung.

Priredio: Senad Tanović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić