Mala očekivanja da će reforma policije biti dogovorena do kraja septembra

Za šest dana ističe rok za postizanje političkog dogovora o reformi policije, na osnovu protokola kojeg je predložio visoki predstavnik medjunarodne zajednice Miroslav Lajčak. U Sarajevu se održava treći sastanak eksperata osam političkih stranaka, u znaku pesimizma i malih očekivanja da će biti postignuto kompromisno rješenje. Sam Lajčak je izjavio da njegov prijedlog možda nije najbolji, ali je najmanje loš od svih rješenja: "Ja sam ponudio prijedlog za kojeg sam ubijedjen da ima najviše šansi da bude izglasan u parlamentima. Postoji li idealnije rješenje ? Sigurno, da. Postoji li politički prolaznije rješenje ? Sigurno,ne”,rekao je Lajčak.

Nepromjenjeni stavovi

Na prošlom sastanku, eksperti osam stranaka su se usaglasili o tekstu protokola o agenciji SIPA i državnoj graničnoj policiji, koje odavno postoje i nisu nimalo sporne. Nije bilo saglasnosti o forenzičkoj službi, centru za obuku kadrova i jedinstvenoj bazi podataka za buduće policijske snage. Bio je to povod za pitanje Damira Hadžića, predstavnika opozicione Socijal demokratske partije, kakva je to jedinstvena policijska struktura koja čak neće imati ni jedinstvenu bazu podataka.Ako dogovor o reformi policije ne bude postignut do 30 septembra, BiH će se sasvim sigurno suočiti s krajnje neprijatnim posljedicama. Kakve bi mogle biti, može se naslutiti iz slijedećih riječi Dragana Čovića, predsjednika Hrvatske demokratske zajednice BiH :“Naš put prema Evropskoj uniji biće potpuno završen. Većina naših ljudi više ne bi imala uopće nikakvog kontakta sa Evropskom unijom. Svi oni projekti koji su okrenuti ka BiH apsolutno bi išli u nekom drugom pravcu. Mi bismo postali neinteresantni. Zapravo, mi bismo postali robovi procesa u regionu, Kosova i drugih problema”.

Podrška Lajčaku

Za sada, Lajčakovom prijedlogu najveću podršku pružaju hrvatske stranke u BiH. I stranke iz Republike Srpske pokazuju veću dozu spremnosti za kompromis, nego prije desetak dana. Najveći otpor i dalje pružaju dvije vladajuće bošnjačke političke partije, Stranka demokratske akcije i Stranka za BiH, koje smatraju da je medjunarodna zajednica ponovo napravila neprihvatljiv kompromis i popustila pod pritiscima iz Republike Srpske.