1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

"Makedonski Obama" vjeruje u uspjeh

Makedonci biraju novog predsjednika, četvrtog nakon proglašenja nezavisnosti. Pravo glasa na izborima ima 1.8 miliona građana. Prvi put jedan kandidat Albanac ima šanse da dobije i brojne glasove Makedonaca.

Izbore će pratiti 6.981 domaći i 524 strana posmatrača.

Izbore će pratiti 6.981 domaći i 524 strana posmatrača.

Makedonija bira novog šefa države i nosioce lokalnih vlasti, ali prije svega polaže popravni ispit na testu zrelosti njene demokratije, pošto je na prošlogodišnjim vanrednim parlamentarnim izborima doživjela debakl. Jedan ubijen, osmoro ranjenih, više oružanih incidenata – bilans koji je još više udaljio Makedoniju od njenog glavnog cilja – integraciju u NATO i EU. „Apsolutno je važno da izbori budu fer i demokratski, da se pokaže demokratski kapacitet. Sudbina dva miliona građana je u našim rukama i nesmijemo se igrati sa sudbinom i budućnošću Makedonije“ – rekao je za Dojče Vele bivši ministar unutrašnjih poslova Ljube Boškovski, dojučerašnji zatvorenik Haškog tribunala i sadašnji nezavisni predsjednički kandidat.

Makedonsko približavanje EU

S obzirom na prošlogodišnja iskustva, nedeljni izbori će biti utoliko pažljivije posmatrani od više stotina predstavnika međunarodne zajednice. Makedonija više od pet godina ima kandidatski status i od predstojećih izbora zavisi da li će konačno do kraja ove godine od EU dobiti termin za početak pristupnih pregovora. Prvi korak treba da bude ukidanje viza za makedonske građane. Ljubomir Frčkoski, kandidat opozicionih socijaldemokrata, upozorava: „Polovina građana, čini mi se, ima strani pasoš. To je opasnost za zemlju, za makedonski dio iz priče o izolaciji“.

I dalje sporno ime – Makedonija

EU, Mazedonien, Landscape

Druga glavna tema je grčko-makedonski spor oko imena države, koji je postao nepremostiva prepreka u euroatlanskoj integraciji Makedonije. Opozicija je za kompromisno rješenje, vladajuća nacional-konzervativna partija VMRO DPMNE zauzima nepopustljiviji stav. Njen kandidat – mada ne i član, univerzitetski profesor Ivanov, kome se pridaju najbolji izgledi u izbornoj trci, ipak najavljuje da bi insistirao na susretu sa grčkim predsjednikom, da se pošalje signal dobre volje. Konkretan prijedlog kako bi izgledalo moguće riješenje, ne nudi niko. Za kakav se odnos prema balkanskim susjedima zalažu kandidati? „Dosad smo prema susjedima imali odnos koji smo definisali kao ekvidistancu, dakle jednaka udaljenost od svih. Ja promovišem koncept jednake otvorenosti i bliskosti sa svima“, kaže Ivanov.

Makedonski Barak Obama

Ovoga puta mitinzi su slabije posjećeni nego ranije, kampanja je bez sjaja, kandidati nude uopštene fraze i nekonkretna obećanja. Premijera je da ima čak sedam kandidata za šefa države. Troje su etnički Albanci. Političar i biznismen Imer Selmani, kadidat i lider partije Nova demokratija, sa umjerenim, razboritim nastupom, osvojio je i dio etničkih Makedonaca, i nije bez izgleda da se nađe u drugom krugu glasanja, jer je odluka već u prvom krugu malo vjerovatna. U javnosti je bilo i rječi o „makedonskom Obami“.

„Fenomen Obama je prisutan u Republici Makedoniji već samom činjenicom što se dobar dio građana – etničkih Makedonaca, još u kampanji izjašnjava da će me podržati. Znači prevazilazimo etničke barijere, što je veoma bitno za našu državu i što je veoma bitan indikator naše demokratske zrelosti“, kaže Selmani.

Žena za predsjednika

Content Banner Wahl Mazedonien

Najzanimljivije na izborima je ipak da se prvi put kandiduje i jedna žena, povrh toga još i etnička Albanka. Miruše Hodža, univerzitetski profesor, sa dva doktorata nauka, svjesna je da još nije sazreo trenutak da žena stane na čelo države, ali računa sa dugotrajnim efektom svoje kandidature. „Već samim tim što se pojavljujem na političkoj sceni u ulozi, u kojoj žena, posebno Albanka, a i makedonska žena takođe, nikad nije bila zastupljena, veoma utiče na podsvijest svih individua. Ali, ja se tu ne zaustavljam. Napravila sam ovaj prvi korak, sada treba da pokušamo svi kolektivno da dalje razvijamo samopouzdanje kod žena“.

A privredna kriza?

Ključ za unutrašnji mir i koheziju makedonskog društva, ističu svi kandidati, su stabilni međunacionalni odnosi. „Okvirni ugovor obezbjeđuje mjesto svim etničkim zajednicama u Republici Makedoniji“, naglašava Imer Selmani.

Ohridskim okvirnim ugovorom iz 2001. godine okončan je konflikt između etničkih Albanaca i makedonske države, koji je prijetio da se razvije u građanski rat. Kandidati obećavaju biračima bolji život kroz privredni razvoj i privlačenje inostranih investicija. Realnost je da nema posla za privredu, proizvodnja bilježi pad u februaru od 16,7% u odnosu na isti mjesec prošle godine, nezaposlenost iznosi 34%. Ali privredni problemi su ionako u nadležnosti vlade, a ne predsjednika države.

Preporuka redakcije