1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Makedonska kriza postaje međunarodna kriza

Kriza u Makedoniji je i dalje jedna od glavnih tema o kojoj piše tisak na njemačkom jeziku. Listovi komentiraju da to sve više postaje jedna međunarodna kriza, kao i da Europska unija konačno mora nešto poduzeti.

"Napeto stanje u Makedoniji se sve više pretvara u jednu međunarodnu krizu", piše Die Welt osvrćući se na aferu prisluškivanja u toj zemlji i sukobe u Kumanovu od proteklog vikenda. Die Welt tvrdnju o međunarodnoj krizi pojašnjava time što navodi kako "Rusija i Srbija podržavaju uza zid pritisnutog premijera Nikolu Gruevskog, a SAD i EU interveniraju iza kulisa kako bi se spriječilo daljnje nasilje za vrijeme demonstracija. Kako susjednim zemljama, tako i velikim silama nije baš svejedno kako će se stanje dalje razvijati u toj maloj zemlji s dva milijuna stanovnika. S jedne strane zbog toga što su borbe s navodnim teroristima iz Albanije proteklog vikenda izazvali opasnost od novog etničkog konflikta. S druge strane zato što bi se planiranim plinovodom Turkish Stream nakon 2019., zaobilazeći Ukrajinu, ruski plin trebao transportirati u Europu, i to možda kroz Makedoniju", pojašnjava Die Welt.

Paralele s aferom prisluškivanja u Turskoj

Turski tehničari ispred plinovoda

Stabilnost u Makedoniji važna i iz gospodarskih razloga: ruski plin za Europu bi trebao protjecati upravo kroz Makedoniju

Osvrćući se dalje na aferu prisluškivanja, odnosno snimke koje objavljuje socijaldemokratska oporba, a koji znatno optužuju makedonske vladajuće političare za masovnu korupciju, Die Welt napominje da to sve "zajedno s pratećim prosvjedima, demonstracijama i 'zabrinjavajućim' EU izjavama podsjeća na jednu veoma sličnu krizu u Turskoj krajem 2013. i u proljeće 2014. godine. I u tom slučaju su protivnici vlade objavili kompromitirajuće telefonske snimke koje su navodno dokazivale korumpirane poslove političkog vodstva. I turska vlada nije demantirala autentičnost snimki, ali je argumentirala da su one izvađene iz konteksta i iskrivljeno montirane. Kao i tada za tadašnjeg premijera i današnjeg turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, tako i za makedonskog premijera Nikola Gruevskog postoji mogućnost da završi u zatvoru ukoliko izgubi izbore. Ili će, međutim, pokušati svoju moć osigurati uz pomoć autoritarnih metoda. Trenutačno makedonsko državno odvjetništvo vrši istrage protiv šefa oporbe Zaeva. Optužuje ga se da Gruevskog želi silom skinuti s vlasti. Vlada se u svemu tome brani navodima da su snimke snimile strane tajne službe i da one ne dokazuju zločine. Ali očito postoji spremnost prezentirati žrtvene jarce kako bi se spasila glava Gruevskog: ministri transporta i unutarnjih poslova su dali ostavke, kao i šef tajne službe."

Nikola Gruevski

Gruevski se želi održati na vlasti

Die Welt, međutim, komentira da ti koraci neće donijeti mir u Makedoniji. "Što god da se dogodi, odrazit će se na susjedne zemlje. Albanija je 'egzistenciju Makedonije kao države' nazvala problematičnom, mediji u Srbiji izazivaju svojim izvještavanjem 'velikoalbansku opasnost', Bugarska je poslala trupe na granicu kako bi se zaustavio 'val izbjeglica', kao da će sada izbiti građanski rat. No, rat još nije na vidiku. Puno toga ovisi o tome koje značenje imaju sukobi od proteklog vikenda u Kumanovu", poručuje Die Welt osvrćući se na proturječne informacije o tom sukobu i nagađanjima da iza toga ustvari stoji vlada u Skopju. Stoga Die Welt postavlja pitanje: "Ima li doista kod makedonskih Albanaca ili onih u susjednom Kosovu snaga koje žele jedan makedonski građanski rat? Odgovor na to pitanje je ujedno i odgovor na očekuje li Makedoniju jedna dublja kriza koja bi mogla sa sobom povući cijelu regiju."

Potreban oštriji pristup Europske unije

Süddeutsche Zeitung (SZ) na tu temu donosi komentar u kojem navodi da su već dugo postojala upozorenja da Makedonija "skreće s puta", ali da je Bruxelles zatvarao oči. SZ tako postavlja pitanje: "Kako je moguće da se jedna država koja je od 2005. kandidatkinja za pristup EU-u tobože nezapaženo od demokratskog uzornog đaka pretvori u autokratsku pseudo-demokraciju?" Odgovor je, nastavlja ovaj list, "da skretanje premijera Gruevskog, koji je na vlasti od 2006., u autoritarni stil vladanja i nije bilo tako nezapaženo. Međutim, brojna upozorenja na mnogim razinama, sve do Europske komisije, nisu naišla na otvorene uši. Za to postoje mnogi razlozi: na primjer brojne

druge krize koje se čine važnijima

nego stanje u jednoj zemlji s tek oko dva milijuna stanovnika; ili činjenica da su na Balkanu jedva još prisutni strani mediji; ili pak loša konstrukcija mehanizma pristupa Europskoj uniji. Kad se jednoj zemlji, poput Makedonije, jednom ustupi kandidatski status, onda se često zatvara oči kad su u pitanju manjkavosti i nazadovanja. Ili se stanje uljepšava od strane nadležnog EU povjerenika za proširenje. Kao što je to bio slučaj s Hrvatskom, tako je danas s Makedonijom i Srbijom, čiji nadmoćni šef vlade Aleksandar Vučić također pokazuje autoritarne tendencije."

Zastave Makedonije i EU-a

Iako je već godinama zemlja kandidatkinja, Makedonija se po pitanju eurointegracija ne miče s mjesta

SZ ističe da su signali upozorenja u slučaju Makedonije stizali i prije 2015. godine: "Oporbeni mediji, primjerice TV postaja A1, morali su prestati s emitiranjem. Kod izbora kojima je potvrđen Gruevskijev mandat je također bilo znakova da je došlo do manipulacija. Europska komisija je nazadovanje Makedonije, doduše, spominjala u svojim izvješćima, ali su izostale posljedice na EU razini." SZ, međutim, napominje da makar od strane stranih veleposlanika, primjerice njemačkih diplomata, postoje pokušaji posredovanja, ali da ni oni, kao ni Bruxelles, ne traže javno ostavku Gruevskog jer bi to bilo "uplitanje u unutarnju politiku od čega se Europska unija suzdržava. No, Bruxelles bi tu imao druge mogućnosti: na primjer trenutačno zamrzavanje sveg EU novca za Makedoniju sve dok se uz pomoć neovisnih, međunarodnih istražnih radnji u potpunosti ne razjasne sve optužbe, kako u aferi prisluškivanja, tako i u slučaju krvoprolića u Kumanovu. Krajnje je vrijeme odmaknuti se od politike suzdržavanja."

Preporuka redakcije