1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Makedonija: Sramotna borba vlade i opozicije

Njemačka štampa piše o borbi između vlade i opozicije u Makedoniji, koja dovodi u pitanje njenu zrelost za pristupne pregovore sa EU, koje blokira Grčka. Piše i o tome da iz Srbije dolazi najveći broj "azilanata".

"U Makedoniji vlada borba između vlade i opozicije, koja se odvija na nedoličan i nedostojanstven način", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung i dodaje: "Šta god grčki političari kažu i urade, zataškaju ili neurade - to izaziva veliku međunarodnu pažnju. To je loše za atinsku elitu ali dobro za vladajuće garniture balkanskih zemalja - grčkih susjeda. Oni mogu da rade šta hoće, jer za njih u stranim medijima nema mjesta. To je posebno vidljivo na primjeru Makedonije. Tamo se, bez da iko to posmatra i kontroliše, dešavaju skandalozne stvari.

Skopje 2014 Gebäude der Regierung

Sjedište vlade u Skoplju

U Makedoniji, koja je od 2005. kandidat za članstvo u EU, vlada je sve akreditirane reportere, kao i poslanike iz redova opozicije nasilno udaljila iz parlamenta, kako bi u miru mogla usvojiti budžet za 2013. Ovaj incident bio je kulminacija razvoja događaja koji daju povoda da se posumnja u demokratsko opredjeljenje makedonskog premijera Nikole Gruevskog i njegove konzervativne partije VMRO. Ali ni opozicioni Socijaldemokratski savez Makedonije, proizišao iz nekadašnje Komunističke partije, ne karakteriše razvijen osjećaj za demokratiju s obzirom na stari način podjele vlasti i funkcija. Autokratskoj vladavini Grueskog sada se Socijaldemokratski savez suprotstavlja politikom prijetnji, blokada i bojkota. Slično postupa i Demokratska unija za integracije, proistekla iz bivše albanske frakcije, nastale nakon što je izbjegnut rat 2001. godine. Žalosno je što Grčka godinama zbog spora oko imena blokira pregovore oko ulaska u EU sa Makedonijom, jer oni su instrument modernizacije, na koji je Skoplje hitno upućeno. Ali ponašanje odlučujućih makedonskih partija, koje podsjeća na banana-republike, ostavlja prostora za sumnju i pitanje da li je Makedonija zaista zrela za učlanjenje u EU.

Opozicija bojkotuje vladu, parlament i izbore

Socijaldemokrati ne priznaju vladu, bojkotuju rad parlamenta i neće da izađu na predstojeće lokalne izbore. Oni su 24. decembra izbačeni iz parlamenta, jer su izazvali fizički sukob u kome su nasrnuli i na predsjednika Parlamenta, jer je objavio da će budžet 2013. biti usvojen hitnim postupkom u Parlamentu. To je interpretacija vlade. Opozicija je to potvrdila i istakla da je vlada propustila jedan važan detalj, a to je da socijaldemokratskim poslanicima prethodno nije bilo dozvoljeno da glasaju. Na "Yuotube-u" se doduše može vidjeti da je vlada ispraznila plenarnu salu uz pomoć obezbjeđenja. Prvo su akreditovani novinari morali izaći a potom i socijaldemokratski poslanici. Potom je u kratkom roku usvojen budžet. Ali i to je mali dio istine.

Platz Makedonija im Stadtzentrum Skopje Mazedonien.

Trg "Makedonija" u Skoplju

Jer, prethodno su socijaldemokrati i druge opozicione partije uz pomoć 1.200 molbi za promjene, pokušali zaustaviti debatu o budžetu. Nije se radilo o opozicionim stavovima već o opstrukciji. Pri tome je kritika opozicije u pogledu budžeta u osnovi bila opravdana. Opozicija je bila protiv novog kredita, koji bi pokrio nedostatak u budžetu od 300 miliona eura. 'Država ne smije da posuđuje novac već treba da ga štedi', smatra opozicija.

Povod za zabrinutost zaista postoji. U Skoplju se gradi jedna vrsta antičkog Disneylanda, trg sa trijumfalnom kapijom visine 30 metara, fontane, statue vojskovođa... To za posljedicu ima povećanje zaduženosti. Lider opozicije Crvenkovski zato prijeti bojkotom izbora i kaže da će premijer Gruevski pokušati da manipulira izbornim rezultatima. Međutim, na čelu Izborne komisije je čovjek blizak opozicionom lideru Crvenkovskom. Makedonska mizerija nisu samo izbori, već 1460 dana između izbora. Nezavisno od toga, ko je na vlasti", zaključuje FAZ.

Sve manje "lažnih azilanata" u Njemačkoj

List Sueddeutsche Zeitung iz Minhena donosi tekst pod nazivom "40 posto više zahtijeva za azil u Njemačkoj". U članku se poziva na izvještaj Ministarstva za unutrašnje poslove u Berlinu, koji je došao u posjed lista "Welt" i u kome se kaže da se broj podnosilaca azila u 2012. u odnosu na prethodnu godinu povećao za 41 posto, odnosno da je 64.539 ljudi podnijelo molbe za dobijanje azila. Važan razlog za to bilo je ukidanje bezviznog režima Srbiji i Makedoniji. Obje zemlje, zajedno sa BiH, Sirijom i Rusijom su zemlje iz kojih dolazi najveći broj podnosilaca molbi za azil. Jedna trećina svih zahtieva došla je od ljudi sa područja bivše Jugoslavije, koji su u 99 posto slučajeva ocjenjeni kao "ekonomske izbjeglice".

Asylbewerber Serbien Bad Doberan

Podnosioci molbe za azil iz Srbije u njemačkom Bad Doberanu: familija Ibrahimović

Broj zahtjeva za azil se u međuvremenu smanjio. Crkve su jako kritikovale ponašanje njemačke vlade i govorile da svaki podnosilac azila ima pravo na neutralnu i fer-provjeru, a ne na kratke procese po hitnom postupku.

Međutim, Ministarstvo unutrašnjih poslova došlo je do zaključka da ni kod jednog podnosioca molbe za azil iz Srbije, Makedonije i BiH nije bilo riječi o političkom progonu", zaključuje Sueddeutsche Zeitung.

Autorka: Jasmina Rose

Odgovorni urednik: Svetozar Savić