1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Makedonija: Lutrijom do državnog posla

Nezaposlenost u Makedoniji iznosi 28 odsto dok „srećnici“ koji rade prihoduju u prosjeku 350 evra mjesečno. U opštoj besparici i permanentnoj krizi radno mjesto na državnom budžetu posmatra se kao pojas za spasavanje.

Šesti oktobar prošle godine, bliži se podne. Hiljade Makedonaca opčinjeno zuri u svoje televizore gdje će upravo biti obznanjeni pobjednici lutrije. To nije obična lutrija. U studiju televizije je više ministara. Pobjednika ne čekaju milioni evra, već nešto mnogo običnije, a toliko priželjkivano – radno mjesto u javnoj službi. Posao na državnim jaslama bolji je od svakog džekpota, to je ispunjenje sna o sigurnom radnom mjestu u zemlji u kojoj drugih poslova ima sve manje.

Nezaposlenost u Makedoniji iznosi 28 odsto dok „srećnici“ koji rade prihoduju u prosjeku 350 evra mjesečno. Državni dug produbljuje se iz godine u godinu. U opštoj besparici i permanentnoj krizi radno mjesto na državnom budžetu posmatra se kao pojas za spasavanje. I zato je nacija gledala televizijski šou u kojem će, od 30.000 prijavljenih, 1.600 ljudi smjesta dobiti radno mjesto.

Mazedonien - Proteste gegen der Baustopp

U Makedoniji je oko 28 posto nezaposlenih

Poslom do glasova

Doduše, masovno zapošljavanje u javnom sektoru i nije neka novost. Broj budžetskih korisnika eksplodirao je posebno od 2006. godine kada je konzervativna partija VMRO-DPMNE preuzela vlast u koaliciji sa albanskom strankom BDI. Prema procjenama njemačke fondacije Bertelsman, broj zaposlenih u javnom sektoru je u posljednjih šest godina sa 90.000 porastao na čitavih 150.000 ljudi. I to u zemlji koja ima jedva dva miliona stanovnika. „Vlada je povećala broj službenika kako bi stvorila veliku bazu politički lojalnih građana“, piše u studiji fondacije. Evropska komisija, u najnovijem izvještaju o Makedoniji, zahtijeva „borbu protiv politizacije javne službe“.

Osim zaposlenih, od državnog budžeta zavisi i 270.000 penzionera i još 100.000 socijalnih slučajeva. „Tako budžet postaje socijalna alatka države“, kaže Zoran Ivanovski sa Univerziteta u Tetovu. On za DW objašnjava da 15 odsto budžeta ide samo na plate, dok u pojedinim institucijama na isplatu zarada odlazi čak 90 odsto sredstava. Radnim mjestima se obezbjeđuju glasovi i socijalni mir. Zaposleni građanin ne ide na ulice po „tuzlanskom receptu“, a kada ostane sam iza paravana na biračkom mjestu obično glasa za status kvo – za one koji su ga i zaposlili.

Ironija postaje potpuna kada se zna da većina zaposlenih u javnom sektoru uopšte ne ide na posao. Tamo ionako toliki broj ljudi nema šta da radi, a ni gdje da sjedi. Makedonski mediji prenose da ogroman broj službenika ostaje kod kuće i za to prima platu. Biljana Jovanovska, bivša direktorka Agencije za rad, takođe misli da je zapošljavanje dio neprestane kampanje vladajuće stranke. „Politika zapošljavanja uvijek dobija na intenzitetu kada se izbori bliže. Cilj je da se poveća broj potencijalnih glasača“, kaže Jovanovska.

Ucjenom do glasova

Makedonska štampa godinama piše o ovim zloupotrebama. Pred vanredne parlamentarne izbore 2011. su dvije novinarke televizije A1 (koja je u međuvremenu zatvorena) došle do spiskova vladajuće VMRO-DPMNE na kojima su imena ljudi koji su obavezni da daju svoj glas ovoj stranci i da pride nađu još deset građana koji će učiniti isto. „Slučaj ‘Spisak' nije otkrio ništa novo, ali je dokazao ono što svi znaju – postoji razrađen sistem kupovine glasova“, kaže za DW Saška Cvetkovska, jedna od novinarki koje su otkrile ove spiskove.

Imena ljudi sa spiska „sigurnih glasova“ vladajuće partije uglavnom se nalaze i na spiskovima zaposlenih u javnoj službi. Cvetkovska je telefonirala sa mnogima od njih i neki su zaista potvrdili da moraju da obezbijede glasače za vladajuću partiju, ukoliko žele da zadrže radno mjesto. „Ljudi su ucjenjivani svojim poslom, ali i radnim mjestom sinova, ćerki ili unuka“, nabraja Cvetkovska. Razmjere skandala su postale tolike da je, reda radi, moralo da se uključi i državno tužilaštvo. Do sada niko nije kažnjen.

Igra se nastavlja po istim pravilima – u aprilu su predsjednički izbori. Svega nekoliko dana prije nego što će parlament odlučiti da se ide na izbore, u novinama su se pojavile stotine oglasa za radno mjesto u državnoj službi. Zvanično je planirano i 4.000 „subvencionisanih“ radnih mjesta – radi se u privatnom sektoru, ali platu daje opet država. Premijer Nikola Gruevski na sve kritike odgovara argumentom neobaviještenosti. „Nemam nijednu informaciju da je zakon prekršen“, kaže premijer. Ni to nije ništa novo, komentariše novinarka Saška Cvetkovska. „Sistem je van kontrole. Nema razlike između partije i države. Iznenadila bih se da je drugačije.“

Autori: Boris Georgievski / Katerina Blaževska
Odgovorna urednica: Zorica Ilić