Makedonija i Grčka sve bliže dogovoru

„Krajem mjeseca imaćemo konkretan prijedlog o imenu, sada je vrijeme da se razgovara o prijedlozima", izjavio je vicepremijer Makedonije za evropska pitanja Bujar Osmani tokom susreta sa grčkim ministrom spoljnih poslova Nikosom Kocijasom u utorak (9.1.) u Atini. „Posvećenim smo tome da u sljedećih šest mjeseci dođemo do rješenja", dodao je Osmani.

Međutim, prema diplomatskim izvorima, nije isključeno da će konkretan prijedlog biti razmatran već 17. januara u Njujorku, tokom susreta zvaničnih pregovarača Makedonije Vaska Naumovskog i Grčke Adamantiosa Vasilakisa sa posrednikom u pregovorima Metjuom Nimicom. To zavisi od više faktora: od toga da li će biti nekakvih opipljivih rezultata tokom zvaničnih kontakata dviju zemalja, od političkih razgovora iza scene, ali i od analiza eksperata koji učestvuju u „razmjenama ideja" o sporu oko imena.

Visoki ciljevi, kratki rokovi

Makedonija nema mnogo vremena na raspolaganju. „Do kraja januara bićemo fokusirani na isporučivanje rezultata u ključnim oblastima, prije nego što Evropska komisija početkom februara bude objavila Strategiju o proširenju na Zapadni Balkan do 2025. godine", najavio je Osmani.

Strategija Evropske komisije bi, inače, trebalo da bude usvojena 14. decembra. U nacrtu teksta koji je objavio internet-portal „EU obzerver" između ostalog se navodi i sljedeće: „Evropska unija ne može i neće da uvozi bilateralne probleme. To je razlog zbog kojeg svi zainteresovani partneri sa Zapadnog Balkana moraju pod hitno da riješe sporove."

Taj stav Evropske unije nije novina, već konstanta, posebno zato što je spisak balkanskih sporova dugačak i povlači se dvadesetak godina, odnosno od završetka vojnih sukoba na tom prostoru. Hrvatska i Slovenija, članice EU, ne mogu da se dogovore oko granice na moru, Zagreb takođe ima otvorene razgovore o granici sa Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom, a Kosovo takav problem ima sa Crnom Gorom. Makedonija je zaglavljana u sporu oko imena sa Grčkom – a sada se očekuje da bi to moglo da bude riješeno do kraja juna. Nakon toga bi na julskom samitu NATO toj zemlji mogla da bude podignuta rampa za članstvo u vojnoj alijansi.

Atini je, naravno, jasno da Makedonija žuri da uhvati taj rok kako bi postala 30. članica NATO, kako je to više puta najavljivao premijer Zoran Zaev. Odgovarajući na pitanje o eventualnom članstvu Makedonije u Alijansi, šef grčke diplomatije je rekao da „vlada prijateljske zemlje" zna da ne može da se integriše u međunarodne organizacije ukoliko ne bude riješeno pitanje imena. A na potpitanje novinara da li to znači neki novi veto, Nikos Kocijac bio je još konkretniji: „Skoplje se neće integrisati u NATO ako ne bude postignut dogovor o imenu". Grčki ministar je ujedno dodao i da je cilj Atine da se pronađe dodatak sadašnjem ustavnom imenu, neki koji može, ali i ne mora, da u sebi sadrži geografsku odrednicu.

Koordinirani procesi?

U tom smislu, sa velikom pažnjom se očekuju poruke sa kojima će u Makedoniju da dođe prvi ovogodišnji „gost iz inostranstva", generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg. On u Skoplje stiže u srijedu 17. januara, a narednog dana održaće govor pred poslanicima u makedonskom Sobranju. Predviđeno je takođe da će se susresti i sa premijerom Zoranom Zaevim, predsjednikom Đorđem Ivanovim, novim liderom opozicione VMRO-DPMNE Hristijanom Mickoskim, kao i sa ministrima odbrane Radmilom Šekerinskom i spoljnih poslova Nikolom Dimitrovim.

Analitičari procjenjuju da posjeta Stoltenberga ima za cilj da se istakne podrška integraciji Makedonije u NATO, kao i da se ohrabri vlada u Skoplju da pronađe rješenje za spor oko imena. Upućeni u detalje te svojevrsne „diplomatske ofanzive strateških prijatelja Makedonije", tvrde i da datum Stoltenbergove posjete nije odabran slučajno – istog dana se, naime, posrednik Nimic u Njujorku sastaje sa makedonskim i grčkim pregovaračima.

„Time se šalje poruka da spor treba riješiti i da je članstvo Makedonije važno za Alijansu. To je podrška pronalaženju zajednički prihvatljivog rješenja sa Grčkom, što bi Makedoniji otvorilo nove perspektive. Takva poruka se istovremeno šalje i Atini. Saradnja, razumijevanje, dijalog i dobrosusjedstvo, glavni su stožeri mira i bezbjednosti, i tome bi svi trebalo da doprinesu", kažu za DW diplomatski izvori.

Stoltenberg se, inače, u junu prošle godine sreo sa delegacijom makedonske vlade koju je predvodio premijer Zaev, a predstojeća posjeta generalnog sekretara NATO Makedoniji prva je u poslednje tri godine. U maju 2014. Skoplje je posjetio bivši prvi čovjek Alijanse Anders fog Rasmusen, a i tada je poruka bila ista: on je izrazio nadu da će spor oko ustavnog imena između Makedonije i Grčke biti riješen brzo.