1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Makedonija - bure baruta

Njemačka štampa piše o Makedoniji kao buretu baruta. Zbog čega Balkan nikako ne može da se smiri, pojašnjava u intervjuu Dušan Reljić, voditelj Fondacije "Nauka i politika" u Briselu.

List Die Welt piše kako se

situacija u Makedoniji ne smiruje

i dodaje kako Albanija i Kosovo šalju neuvijene prijetnje vladi u Skoplju. "Nakon dvodnevnih borbi u Kumanovu bilans je mračan: 22 mrtvih i na desetine ranjenih. Jedna albanska banda sukobila se sa makedonskim snagama sigurnosti. Nemiri su u međuvremenu zahvatili i domen politike - na taj način se razvija dinamika koja bi situaciju mogla ponovo zaoštriti.

Makedonski premijer Nikola Gruevski nazvao je to pobjedom, rekavši da je policija u akciji protiv albanske grupe spriječila ubistvo 8.000 ljudi. To je svakako veliko pretjerivanje i pokazuje kako vlada, koja je mjesecima pod pritiskom, želi da iskoristi situaciju u svoju korist. Istovremeno je Albanija upozorila Makedoniju rekavši da je opstanak ove zemlje kao države na kocki. I na Kosovu je sve glasnija zabrinutost. I od tamo se može čuti da bi Kosovo, skupa sa Albanijom, moralo zaštititi albansku manjinu. NATO i EU izrazili su zabrinutost razvijem situacije u regionu.

Istovremeno je Petar Cvetković, šef obavještajne službe Vojske Srbije, zapadne sile optužio da podržavaju projekat Velike Albanije. Beograd je, po njegovim riječima, prije nekoliko mjeseci upozoravao makedonsko vođstvo da predstoji napad militantnih Albanaca. Vlada u Tirani je regovala neprikrivenim prijetnjama. Saopštila je da bi rasplamsavanje etničkog konflikta u Makedoniji moglo biti razarajuće i da vlada u Skoplju mora da pazi da poštuje prava albanske manjine", piše die Welt.

Ko provocira konflikt?

Isti list dodaje: "Albanija smatra da je moguće da makedonski predsjednik Gruevski provocira etnički konflikt sa dijelovima albanskog stanovništva, kako bi učvrstio svoju vlast. Još od februara se održavaju masovni protesti protiv njega. Opozicija traži njegovu ostavku, od kako je postalo poznato sa makedonske tajne službe prisluškuju 20.000 ljudi: novinara, opozicionera, ambasadora. Na snimcima se radi i o izbornim manipulacijama. Proteste 5 i 6. maja je policija nasilno okončala. Naredni su planirani za 17. maj. Rusija i makedonsko vođstvo tvrde da se radi o pokušajima stranih tajnih službi da destabiliziraju zemlju.

Albanija i Kosovo su pod unutrašnjo-političkim pritiskom i od njih se traži da se predstave kao zagovarači albanske stvari u Makedoniji. Isto je sa Bugarskom samo pod drugim predznakom - ona Makedonce kulturološki smatra Bugarima. Srbija na Makedonce gleda kao na Srbe i gubitak Kosova gleda kao na traumu. Interesa za zaoštravanjem krize mogle bi imati i radikalne albanske snage u Makedoniji, koje djeluju izvan stranke DUI, koja je dio vladajuće koalicije. Situacija je previše kompleksna, da bi bila riješena. Teza - da je EU neizbježan faktor stabilnosti na Balkanu - za Makedoniju bi mogla biti više od obične fraze", zaključuje Die Welt.

Kumanovo Kämpfe Begräbnis

Sahrana nakon borbi u Kumanovu

Westfalenpost iz Hagena o Makedoniji piše: "Poziv vođe opozicije Zaeva na demonstracije naredne nedjelje izazvao je dodatni nemir. No, ni vođa opozicije nije pošteđen sumnji. Loše ali zamislive motive je lako pronaći na obje strane. Najvažnije je odvijiti činjenice od teorija zavjere. EU i NATO bi trebali partnerima u Skoplju jasno staviti na znanje da se ne neće dati zavarati balkanskim bajkama."

Nemiri u Makedoniji štete opoziciji i Albancima

Zeit Online donosi intervju sa Dušanom Reljićem iz Fondacije za nauku i politiku koji kaže, pozivajući se na makedonsku vladu, da je u eskalaciji nasilja u Makedoniji učestvovala tzv. Albanska oslobodilačka armija, uz ogradu da se to još ne zna tačno. Potom pojašnjava da se radi o ustaničkim grupama, koje godinama operišu u regionu i imaju cilj ujedinjenje oblasti na kojima žive Albanci, dakle Kosova, sjevero-zapada Makedonije, Albanije i dijelova južne Srbije i Crne Gore. Na pitanje koliko su politične te grupe Reljić u intervjuu kaže: "Razlika između organizovanog kriminala i različitih ustaničkih grupa pa čak i vlada u regionu nikada nije bila jasno diferencirana. Albanske geriljske grupe su proizišle iz krijumčarskih bandi, koje transportuju drogu poput heroina preko Bugarske za Tursku. Nikada nije postojala ozbiljna provjera onih osoba, koje koji su iz tog miljea otišle u politiku a kasnije i u vlade. Glavni interes Zapada je uvijek bio uspostaviti stabilnost u regionu."

Bildergalerie Kumanovo Kämpfe Nachklapp

Kome koristi zaoštravanje situacije u Makedoniji?

Na pitanje koje posljedice incident ima na političku situaciju u zemlji, Reljić kaže da on šteti u prvoj liniji makedonskoj opoziciji, potom Albancima predvođenoj vladi na Kosovu i samim albanskim partijama u Makedoniji i Albaniji i dodaje: "Albanski politički akteri u regionu su u posljednje vrijeme pokušali da se distanciraju od aspiracija za Velikom Albanijom. S druge strane su vodeći albanski političari otvoreno koketirali sa idejom ujedinjenja ačbanskih teritorija, ukoliko integracija u EU ne bude napredovala brže. Ankete među albanskim stanovništvom kako na Kosovu tako i u Makedoniji su već godinama pokazivale da je većina za spajanje teritorija, na kojima dominiraju Albanci. Ali na pitanje da li se žele za to zauzeti, vlade jedva da pokazuju podršku toj ideji. Stanovništvo to ne vidi kao prioritet. Kao prioritet vidi suzbijanje siromaštva i otvaranje radnih mjesta", kaže Dušan Reljić za Zeit Online.