1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Mafija hara Evropom

Najnovija italijanska studija pokazala je da mafija ima vrlo razrađenu mrežu ilegalnog poslovanja u Evropi. Tu ni Njemačka nije izuzetak – naprotiv, neki od njenih gradova su glavna uporišta privrednog kriminala.

Italija je kolijevka mafije, ali mafijaške strukture su odavno rasprostranjene u čitavoj Evropi, a njihovi centri se nalaze u Parizu, Madridu ili Berlinu. To je pokazala studija provedena na Katoličkom univerzitetu Svetog srca u Milanu. Autor studije, profesor Mikele Rikardi, procjenjuje da kriminalci na kopijama proizvoda poznatih firmi, trgovini drogom ili švercu cigaretama zarađuju više od 100 milijardi eura godišnje - od čega 42 milijarde otpada na lažne modne artikle. Rikardi smatra da je proizvodnja odjeće pod lažnim brendovima vrsta kriminala koja je još uvijek potcijenjena.

Sebastijan Fidler, zamjenik predsjednika Saveza njemačkih kriminalističkih službenika, u razgovoru za DW je te procjene čak nazvao „konzervativnim“ – prema njegovim riječima, organizacija industrijskih zemalja OECD smatra da samo u Njemačkoj kriminalne organizacije obrću 50 milijardi eura godišnje. On podsjeća da milanska studija ne uzima u obzir poreski kriminal.

Intenzivno gotovinsko pranje

Pogledajte video 05:19

Italija: (ne)raskidive veze Crkve i mafije

Za istražne organe je veliki problem to što se prihodi od organizovanog kriminala veoma brzo ubacuju u legalnu privredu. „Kriminalac tako prikriva pravo porijeklo svoje robe i ona dobija legalna obilježja“, kaže Fidler. On dodaje da se tako veoma često posluje u ugostiteljstvu, zbog intenzivnog protoka gotovine, ali i u građevinarstvu, posebno u javnoj gradnji. Profesor Rikardi to ovako objašnjava: „Postoje subvencije, postoji sektor javnih nabavki, kao i kriminalne grupe koje mogu da podmite ili zastraše političare, ili prodru u političko-administrativna tijela, i onda imaju lak posao.“

No, kriminalci koriste i nove branše poput obnovljivih energija, jer njihova kontrola još nije dobro razvijena, smatra Rikardi: „To kriminalci koriste da bi se infiltrirali u te sektore“. Sebastijan Fidler ukazuje da je i pranje novca veliki problem za legalnu privredu, jer „vodi u masivno manipulisanje konkursima“, što je također fenomen kome se ne pridaje dovoljno pažnje. Zato je u interesu svakog preduzeća da se razotkriju načini prljavog poslovanja konkurentskih firmi u koje su se uvukli kriminalci.

Treba im plijeniti imovinu

U studiji su njemački gradovi Keln, Duizburg i Štutgart opisani kao uporišta italijanske mafije, a Berlin kao stjecište mračnih biznismena iz Rusije, aktivnih na tržištu nekretnina. Nije li to pretjerano? Ni u kom slučaju, kaže Fidler: „To mogu apsolutno da potvrdim, pri čemu je u pitanju samo mali dio problema koje imamo.“ Njemačka, nažalost, „nije sklonište, već je prostor za investicije italijanske mafije“. Upitan za moguća rješenja, on je rekao da je jedno najvažnije: „Mjere moraju da se odraze na imetak počinilaca“. Jer, materijalno bogatstvo je nerv organizovanog kriminala i njegovog suzbijanja ne može biti dok se ono ne poljulja. Ovaj stručnjak za kriminal smatra da njemačka vlada nema sveobuhvatnu strategiju borbe protiv mafije.

Mikele Rikardi zna kakva su iskustva Italije u toj borbi. On kaže da je već 30 godina najefikasnija policijska mjera bila „zapljena firmi koje kontrolišu zločinci“, i da bi nju trebalo da primjenjuju i druge zemlje. Pored toga, u policiji i civilnom društvu treba razviti svijest o tome da su se kriminalci infiltrirali u privredu i da privreda može postati zavisna od njih.

Političare „treba natjerati“ da reaguju

Poreske oaze su savršene destinacije za mafiju i sumnjivo stečen novac

Poreske oaze su savršene destinacije za mafiju i sumnjivo stečen novac

Da bi borba protiv mafije bila uspješna, potrebno je razvijati i međunarodnu saradnju. To nije lako – trenutno su, recimo, odnosi EU i Rusije pomućeni zbog Ukrajine. No, Sebastijan Fidler smatra da i unutar EU moraju postojati jasna pravila; kada je Evropska komisija razmatrala dodjelu kredita za pomoć Kipru, odjednom se našla u čudu jer se ispostavilo da je ta ostrvska zemlja mašina za pranje novca sumnjivih ruskih biznismena. „Komisija mora u svakom trenutku da zna kako se pojedine zemlje ponašaju kada je riječ o prevenciji pranja novca.“

U vezi s tim i Evropska unija mora da učini više na planu borbe protiv poreskih oaza, jer one su najčešće tijesno povezane sa pranjem novca. Mikele Rikardi smatra da je njegova studija korisna zbog toga što ukazuje na posebno ugrožene privredne grane, ali i geografska žarišta, tako da policija u pojedinim zemljama može da identifikuje i bolje nadgleda situaciju. Sebastijan Fidler kaže da će ga u Njemačkoj „radovati svaka istraga koja može da unese malo svjetlosti u mrak“, kao i da „mnoge političare treba natjerati“ da na tom planu nešto učine.

Audio i video zapisi na tu temu