Madona i njeni anđeli slave 500. rođendan

500 godina stara Madona iz Rima oduševljava hiljade posjetitelja. Na stepenicama u Umjetničkoj galeriji u kojoj je organizirana izložba u Drezdenu vlada jedna vrsta opsadnog stanja. Svi žele vidjeti Madonu. Rafaelova kultna slika predstavlja svetinju u povijesti umjetnosti. Bezvremenska je i lijepa. Već 500 godina djeluje opčinjavajuće na ljubitelje umjetnosti. U ljeto 1512. godine Rafel je od Pape Julija II dobio nalog da napravi nekoliko djela među kojima Rafael stvara i Madonu. Više od dva stoljeća Madona je bila skoro ne primjećena u samostanskoj crkvi San Sisto u italijanskoj Piacenzi. No onda ju je kupio August III i 1754. godine donio u svoju galeriju u Drezdenu. Bio je to početak jedne grandiozne karijere koja je inspirirala brojne umejtnike. Svojevremeno ju je Goethe opisao kao „iskonski odnos između majke i djeteta“.

U Umjetničkoj galeriji u Drezdenu Madona izgleda još ljepša nego inače. Postavljena je u novom drvenom okviru, napravljenom po italijanskom uzoru, ukrašenom sa mnogo zlata, te smještena na neobičnom mjestu. Staro djelo u novom svjetlu. „Slika je ekstremno dobra, izvanredna i nova kompozicija da upada svakom posjetitelju u oči,“ objašnjava kustos Andreas Henning.

U novoj dvorani, u kojoj je izložena, Madona odmah upada u oči. Bez sumnje ona je težište izložbe. Ono što se još u okviru izložbe može vidjeti su: slike, crteži, te razni kičasti predmeti na kojima su dva čuvena anđela koji se nalaze na dnu Rafaelove slike.

Henning je mjesecima tragao u Italiji za porijeklom slike da bi sada koncipirao izložbu koja opisuje Madonin put do kultnog statusa. Ona je postala popularna još prije da Vinčijeve Mona Lize. Sikstinska Madona je postala mit polovinom 19. stoljeća, dok je Mona Liza oduševila mase tek 1911. godine.

Od renesanse do danas

Izložba u Drezdenu prvi put pokazuje cijelu istoriju ove svjetski poznate slike, od njenog nastanka u doba renesanse do toga da je postala globalni mit sadašnjice. Ona osvjetljava uvjete u kojima je slika nastala, nalogodavca njenog nastanka, sudbinu i lutanja jedne od najvažnijih slika cijelog čovječanstva. Istodobno izložba govori i o njenom značaju za istoriju umjetnosti i kulture, literaturu i istoriju općenito.

Bavljenje Rafaelovom slikom u područjima literature, muzike, likovne umjetnosti i fotografije počelo je oko 1800. godine. Nakon toga su neprestano nastajale njene kopije i reprodukcije. U isto vrijeme su dva anđelčića krenula svojim stopama i započela vlastitu karijeru. Njihovo predstavljanje kreće se od kiča do umjetnosti. Anđeli i Madona su postali čuveni neovisno od kulturnih odrednica ili regiona. U istočnoj Europi Madona izaziva oduševljenje kod velikog broja ljudi. U Americi i Aziji su anđeli omiljeniji. Izložba u Drezdenu treba pokazati da oni pripadaju zajedno i želi podsjetiti dom ovog remek djela europske istorije u Drezdenu.

Autori: Ronny Arnold / Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić