1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Made in Germany: Mnogo buke ni oko čega

Krokodilske suze u očima njemačkih privrednika, jer je oznaka o dokazu kvaliteta „Made in Germany“ u opasnosti. Ne treba se uzbuđivati, smatra urednik na DW Rolf Venkel.

U Njemačkoj se uvijek iznova pripovijeda priča o pravilima koje je nametnuo jedan britanski zakon iz 1887. godine, prema kojem je sva roba uvezena u ovu zemlju morala da ima i oznaku zemlje porijekla. Tako je roba iz Njemačke dobila englesku oznaku Made in Germany, što je trebalo da označi slabiji kvalitet. Međutim, te tri riječi su se vremenom pretvorile u zaštitni znak, nagovještavajući proizvode dobrog kvaliteta. Drugim riječima, ono na čemu je Velika Britanija nekada insistirala, pokušavajući tima da zaštiti svoju industriju, vremenom se pretvorilo u bumerang.

Od te tri riječi njemačka privreda i danas profitira. Prema istraživanjima javnog mnjenja, oko 70 odsto potrošača u Njemačkoj svjesno kupuje proizvode sa tom oznakom. Više od polovine njih spremno je čak da plati i više za proizvod sa Made in Germany. I u drugim dijelovima svijeta njemački proizvodi uživaju veliku popularnost. To je posebno slučaj u Južnoj Aziji, Rusiji i Latinskoj Americi.

Porträt - Rolf Wenkel

Rolf Wenkel

Procjene njemačkog Društva za kvalitet sa sjedištem u Frankfurtu na Majni kažu da njemačka privreda od oznake o zemlji porijekla robe profitira sa dodatnih 100 milijardi evra godišnje. Međutim, od toga koristi nemaju samo ugledni njemački proizvođači već i oni koji kvalitet obećavaju, ali ga na kraju ne ispune.

Zbog toga Komisija EU godinama pokušava da izdejstvuje jedinstvena pravila o oznakama o zemlji porijekla robe u širokoj potrošnji. Ukoliko se to konačno i dogodi, natpis Made in… će u budućnosti više biti fokusiran na carinske propise. U prevodu, Made in… će morati da uzme u obzir i državu u kojoj je roba sklopljena, a ne samo zemlju iz koje je došla ideja i tehnologija.

Ali to ne djeluje dovoljno uvjerljivo za njemačku privredu. Privredna, industrijska i trgovačka komora, kao i razna druga slična udruženja u Berlinu, žestoko se protive tom konceptu. Pribojavaju se još veće birokratije, troškova, a prije svega ukidanja svoje omiljene oznake.

Pitanje je na mjestu: šta bi se dogodilo kada njemački proizvodi više ne bi imali pravo na oznaku Made in Germany? Da li bi to automatski značilo da bi Folksvagenov Polo, koji se sklapa u Španiji, bio manje atraktivan za potrošače? Najvjerovatnije ne. U većini slučajeva, to gdje će neki proizvod biti doveden do kraja ne igra presudnu ulogu u njegovom kvalitetu. Ipak, bolno pitanje za njemačke proizvođače prije svega u automobilskoj industriji. Jer Mercedes, Folksvagen i BMW svoje automobile sklapaju i na drugim kontinentima, a u velikom ugledu uživaju, zahvaljujući činjenici da je riječ o njemačkim brendovima. Međutim, u kojoj mjeri je uspješnim i uveliko dokazanim firmama potrebna oznaka Made in Germany?

Automobilska industrija je samo jedan u nizu primjera. U globalizovanom svijetu, u kojem njemački inženjeri mogu da osmisle neki patent koji će nakon sklapanja u istočnoj Evropi sutra biti prodat u Aziji ili Americi, oznaka proizvedeno u Njemačkoj više ne igra veliku ulogu, a i zašto bi? Proizvođač odnosno brend je garant kvaliteta, daleko veći nego proizvodni pogon u kojem je automobil ili mašina na kraju sklopljena.

U tom kontekstu, lobisti njemačke privrede ne bi trebalo previše energije da troše na Brisel i Berlin i vode diskusije kojima je prošao rok trajanja. Umjesto toga, bilo bi smislenije da neke stvari raščiste u samim firmama čije interese zastupaju. Prije svega do njih mora stići poruka: fokusirajte se na kvalitet kojem oznaka Made in Germany neće biti ni potrebna!

Komentar: Rolf Venkel
Odgovorni urednik: Svetozar Savić