1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Macronova "predsjednička monarhija"?

Šest sedmica nakon pobjede Emanuel Macrona na predsjedničkim izborima Francuzi odlučuju o novom sazivu parlamenta. Macronova stranka profitira od izbornog sistema kojeg je on obećao reformirati.

Odlučujući drugi krug parlamentarnih izbora bi mogao dodatno ojačati poziciju novog francuskog predsjednika Emanuela Macrona. U prvom krugu izbora prije sedam dana njegova stranka "La République en Marche" (Republika u pokretu) dobila je 32 posto glasova. Prema ispitivanjima javnog mnijenja stranka bi sada mogla osvojiti više od 80 posto mjesta u Narodnoj skupštini. Ni jedna stranka iz čijih redova dolazi predsjednik, posljednjih desetljeća nije bila tako jaka kao što bi mogla postati Macronova. Nasuprot tome desnoradikalni Nacionalni front je u prvom kruga izbora osvojio samo 13 posto. No prema prognozama stranka Marine Le Pen bi na kraju mogla osvojiti do šest mjesta u parlamentu što odgovara jednom procentu.

Šta je moguće?

Razlog za ekstremnu razliku između prvog i drugog kruga izbora je u većinskom izbornom sistemu Francuske. U 577 izbornih okruga bira se jedan poslanik za Narodnu skupštinu. Onaj ko u prvom krugu izbora osvoji najmanje 50 procenata ulazi direktno u parlament, ali samo ako taj procenat odgovara više od 25 posto ukupnih glasova birača u tom okrugu. Izlaznost je dakle drugi odlučujući faktor. Ukoliko to ne postigne ni jedan kandidat - u prvom krugu izbora je to pošlo za rukom samo četvorici - odvija se drugi krug izbora. U njega ulaze svi kandidati koje je izabralo najmanje 12, 5 posto birača. U drugom krugu izbora pak pobjeđuje kandidat sa najvećim brojem glasova.

Frankreich Parlamentswahlen (Picture alliance/NurPhoto/A. Widak)

Manje stranke zahtijevaju reformu većinskog izbornog sistema

Većinski izborni sistem pogoduje velikim strankama

Kandidati manjih stranaka u ovakvom izbornom sistemu zapravo imaju šansu samo ako koaliraju sa drugim strankama ili ako su izrazito poznati i omiljeni u izbornim okruzima. Sveukupno gledano ovaj politički sistem olakšava stabilnu vladavinu većine bez mukotrpnih formiranja koalicija. To je argument koji francuski političari često navode. Također većinski izborni sistem slovi i kao učinkovita barijera protiv Nacionalnog fronta, što je dobrodošlo drugim strankama.

No to se često kritizira kao nereprezentativno i time nedemokratično. Sa većinskim izbornim sistemom se "realnost totalno iskrivljuje", kritizira Dominique Rousseau, stručnjak za ustavno pravo. Čini se kao da su skoro svi Francuzi glasali za Macronovu stranku, kaže on. U proporcionalnom izbornom sistemu glasovi jedne stranke se proporcionalno preračunavaju u mandate u parlamentu. Time je volja birača tačno zastupljena. Prema tom izbornom sistemu bi 32 procenta, iz prvog kruga izbora, koje je dobila Macronova stranka značilo manje od 200 mandata u parlamentu. To bi bilo daleko manje od apsolutne većine od 289 poslaničkih mjesta ili 440 do 470 koliko se sada prognozira da će Macron dobiti.

Nikada provedene reforme

Manje stranke već dugo zahtijevaju reformu izbornog sistema. U prošlosti su kako konzervativci predsjednika Nicolasa Sarkozya tako i socijalisti njegovog nasljednika François Hollande obećali reformu, odnosno da će u najmanju ruku jedan dio poslanika biti biran po proporcionalnom izbornom sistemu. No to obećanje nije ispunjeno. Objema strankama sada prijeti veliki pad. Socijalisti bivšeg predsjednika Hollandea i njihovi koalicioni saveznici lijeve stranke bi, prema prognozama, mogli osvojiti 20 do 30 mandata. To je deset puta manje nego na izborima 2012. godine.

Paris Nationalversammlung Debatte Verlängerung Ausnahmezustand (Getty Images/AFP/P. Kovarik)

Narodna skupština Francuske

Macron je obećao da će za trećinu smanjiti Narodnu skupštinu i da će ubuduće na izborima biti "doza" proporcionalnog izbornog sistema, ali nije rekao ništa konkretnije. Sada sve izgleda tako da će on sam profitirati od postojećeg sistema. Politolog Nicholas Tenzer kaže da je Macron ovisan o apsolutnoj većinu u parlamentu. "Ako on želi provesti neomiljene reforme, primjerice centralnu reformu tržišta rada, onda je veoma važno da ima punu podršku parlamenta", kaže Tenzer.

Novi apsolutizam?

Njegovi politički protivnici međutim upozoravaju već sada na opasnost da Macron bude previše moćan. "Velika većina bi mogla ugušiti debatu", upozorio je senator François Baroin. Ljevičar Jean-Luc Mélenchon je, kao i obično provokativno, već govorio od "predsjedničkoj monarhiji". Sam predsjednik Macron izbore može pratiti opušteno. Prije sedam dana je još bilo nejasno da li će njegov savez pobijediti. No sada je samo pitanje koliko velika će pobjeda biti.

 

Preporuka redakcije