1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Mađarska prijeti vetom Srbiji

Mađarska smatra da se Srbija nepravedno odnosi prema Mađarima koji žive u Vojvodini. Za vladu u Budimpešti sporan je zakon o restituciji i stoga prijeti da će vetom zaustaviti put Srbije prema EU.

Mađarska se protivi srbijanskom zakonu o restituciji

Mađarska se protivi srbijanskom zakonu o restituciji

Mađarima je nakon Drugog svjetskog rata najviše oduzimana zemlja

Mađarima je nakon Drugog svjetskog rata najviše oduzimana zemlja

Loša praksa pojedinih država da bilateralne konflikte podignu na nivo EU i tako blokiraju proces integracije, mogla bi se sada osvetiti i vladi u Beogradu. Mađarska prijeti da će uložiti veto na namjeru EU da se Srbiji dodijeli status kandidata za prijem, piše list "Neue Zürcher Zeitung".

"Povod za spor je zakon o restituciji, koji reguliše odštetu za privatne osobe kojima je oduzeta imovina za vrijeme komunističke vladavine Josipa Broza. Usvajanje ovog zakona bio je dio zahtjeva same EU. Ovaj zakon ipak predviđa da pripadnici okupacionih trupa tokom Drugog svjetskog rata i njihovi nasljednici nemaju pravo na odštetu.

U Budimpešti je ovo izazvalo ogorčenje jer ta odredba zakona uglavnom pogađa oko 300.000 Mađara koji žive u Vojvodini. Mađarska je uz pomoć nacista okupirala Vojvodinu od 1941. do 1944. U Budimpešti govore o "moralno, pravno i politički neprihvatljivom zakonu" koji jednom narodu nameće kolektivnu krivicu.

Žrtva masakra u Novom Sadu koji su počinili saradnici nacista

Žrtva masakra u Novom Sadu koji su počinili saradnici nacista

Na ovaj način su, naime, kažnjene i osobe koje nisu počinile nikakve zločine. Takva diskriminacija nije u skladu s evropskim normama, tvrde u Budimpešti i traže da se zakon promijeni i to do početka decembra. Tada će se donijeti odluka o prijedlogu Evropske komisije da se Srbiji dodijeli status kandidata za prijem.

U Srbiji tvrde kako ne razumiju zbog čega vlada susjedne zemlje ovako reaguje. Usvojeni zakon je pregledan od strane Evropske komisije koja je zaključila kako je on u skladu sa evropskim normama. Eksperti u Briselu smatraju da se ne radi o kolektivnom kažnjavanju jednog naroda, tim prije što zakon ostavlja i mogućnost da pojedinci koji su formalno služili u okupacionim snagama u pojedinačnim slučajevima mogu zatražiti rehabilitaciju, a nakon toga dobiti i odštetu", piše "Neue Zürcher Zeitung".

Evropi su potrebni novi temelji

Fond za spas eura dobio zeleno svjetlo. Da li će 440 milijardi eura biti dovoljno?

Fond za spas eura dobio zeleno svjetlo. Da li će 440 milijardi eura biti dovoljno?

Evropski političari imaju sve manje vremena da neizbježni otpis dugova Grčkoj dopune hitno potrebnom rekonstrukcijom temelja na kojima počiva Evropa, piše list "Die Welt".

Ukoliko želi da ublaži posljedice Grčkog "tornja nagomilanih dugova", moguće posljedice po banke, ali i širenje krize na Španiju i Italiju, Evropi je potrebno mnogo više od 440 milijardi eura koliko sada ima u Fondu za spas eura.

Amerikanci govore o "bazuki od trilion dolara". Njihov račun je možda i tačan, ali tog novca Evropljani nemaju. Političari jure od samita do samita i dijele tablete za smirenje. Kada njemački ministar privrede Philipp Rösler tokom posjete Grčkoj govori o investicijama u tu zemlju, onda svi znaju da su to bajke u koje žele da vjeruju.

Lisabonski ugovor na kojem počiva EU zreo za reformu

Lisabonski ugovor na kojem počiva EU "zreo" za reformu

Akcije za pomoć drugima se pretvaraju u akcije za spas samih spasilaca. Već se čuju glasine kako ni najskuplje terapije neće biti od koristi i kako će stvari izmaći kontroli. Uprkos tome, svi okreću glavu od dijagnoze kako EU, koja je izgrađena tokom lijepog vremena, nije napravljena tako da izdrži oluju. EU ima jednu sudbinu i 27 nacionalnih suvereniteta i sistema.

Uzrok krize je upravo ta neusaglašenost. Dijelovi motora nisu napravljeni tako da se uklapaju jedan u drugi. Zagovarači ideje jedinstvene Evrope moraju stoga rasklopiti motor i ponovo ga sklopiti na osnovu dobro promišljenog političko-ekonomskog konstrukcionog plana. Ali, može li se praviti brod kada se već nalazite nasred okeana?", pita se list "Die Welt".

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose