1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ludvig van Betoven- čudo od djeteta i iluzionar

Petra Lambeck29. august 2008

Sa pomalo divljom, razbarušenom kosom, energično stisnutim usnama te ozbiljnim pogledom u pravcu neba – tako se obično prepoznaje Ludvig van Bethoven (Ludwig van Bethoven).

https://p.dw.com/p/F79Z
Ludwig van Beethoven
Njegovi likovi danas krase brojne razglednice, majice i kišobrane, njegove melodije su se našle u mnogim pjesmama pop i rock-muzike i naravno postoje i filmovi o njemu.Foto: dpa

Peta simfonija – danas poznata i kao „Simfonija sudbine“ – zasigurno je najpoznatije djelo Ludwiga van Beethovena. Premijerno je izvedena u Beču u decembru 1808.godine. Tom prilikom on je bio dirigent. Tada je imao 38 godina. No, publika nije bilo toliko oduševljena. Beethovenova muzika je zvučala drugačije, u to vrijeme je nekako bila strana.

Čovjek sa vizijom

Beethoven je rođen u decembru 1770. godine u periodu u kojem je muzika bila samo popratna kulisa, nešto kao muzika za zabavu ili za kartanje, odnosno nešto što podstiče konverzaciju.
Beethoven je rođen u periodu u kojem je muzika bila samo popratna kulisa, nešto kao muzika za zabavu ili za kartanje, odnosno nešto što podstiče konverzaciju.Foto: Public Domain

Beethovenove sonate, klavirski koncerti i simfonije su trebale biti u centru pažnje. U Beču – nekadašnjem centru klasične muzike – njegova 5. simfonija je među prisutnim izazvala negodovanje, mada je bilo i oduševljenja: „Beethoven je u to vrijeme bio prvi muzičar koji nije komponirao po zadatku, za razliku od recimo Haydna ili Mozarta, koji su svoju muziku pravili za crkve i plemstvo. On je u prvi plan stavio vlastite osjećaje i tako otvorio vrata i za romantiku u svom muzičkom izrazu“, kaže Marcus Schinkel, inače džez-pijanista u Beethovenom rodnom gradu Bonnu.

On smatra da bi Beethoven danas bio idealni džez-muzičar: „Kao i Mozart te mnogi njegovi savremenici, tako su i mnogi kompozitori nakon njega mogli da čudnovato improviziraju, što se tada zvalo kao improvizirajuća fantazija. To je bila sposobnost da se bez napisanih tonova svira jednostavno, kao što to danas rade mnogi džez-muzičari.“

Betoven – čudo od djeteta

Betovenov grob u Beču
Beethoven je umro u martu 1826. Imao je 56 godina.Foto: GNU Daderot

Beethoven nije imao jednostavan život. Njegov otac je htio od njegada napravi čudo od djeteta kao što je bio jedan Mozart. Ludwig je, još kao dječak, morao da svira klavir. Sa 7 godina je nastupao u Kölnu. Kada je imao 17, umrla mu je majka za koju je bio veoma vezan. Distancirao se od svog od alkohola ovisnog oca. Najveći dio života Beethoven je proveo u Beču. Nije mu išlo dobro, pogotovo finansijski.

No neki plemići koji su voljeli njegovu muziku su ga podržali. 1824. je završio 9. simfoniju, danas poznatu po onom horskom finalu posljednje stavke ovog dijela „Oda radosti“.