1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Lubljanska banka pred njemačkim sudom

220 prevarenih štediša Ljubljanske banke, na čelu sa Safetom Alimehajem, sinom 'gastarbajtera' iz Osijeka, pred njemačkim sudom će tražiti povrat svoje ušteđevine. Njemačka štampa piše i o njemačkim vojnicima na Kosovu.

default

Nova Ljubljanska banka

Sueddeutsche Zeitung bavi se danas u članku pod nazivom "Izgubljena domovina" problemima štediša Ljubljanske banke. U uvodu se osvrće na porodicu Envera Alimehaja, koji je 1973. iz Osijeka otišao u Novi Ulm u Bavarskoj. Tamo je kao gastarbajter radio svaki dan na traci, potom je doveo suprugu osnovao porodicu i štedio kako bi se jednog dana mogao vratiti u Osijek. Sve što je uštedjela familija je stavljala na račun. Godinama su živjeli u stanu od 40 kvadratnih metara a jednom mjesečno je supruga išla u poštu i prebacivala po 1.000 njemačkih maraka na račun Ljubljanske banke. Danas je cijeli novac nestao. 300.000 gastarbajtera, koji su mukotrpno zarađivali novac u Njemačkoj izgubili su svu svoju ušteđevinu, koju su odvajali za stare dane. Ali Ljubljanska banka ne isplaćuje im ni cent. Procjenjuje se da bi ova banka morala svojim starim štedišama isplatiti više milijardi eura.

Geld Hände Tisch

Mnogi gastarbajteri izgubili svu ušteđevinu

Kada se 80-ih godina zaoštrila kriza u Jugoslaviji, slovenački bankari otkrili su novu klijentelu: jugoslovenske gastarbajtere, koji su radili u Njemačkoj, Austriji i Švajcarskoj. Onaj ko je tadašnje marke, franke i šilinge pohranjivao u Ljubljanskoj banci bio je sretnik, jer je na ušteđevinu dobijao kamatu od 10 procenata. Visoke kamate privukle su i Envera Alimehaja. Kada su jedanput mjesečno saradnici konzulata dolazili u Ulm i pružali usluge poput produženja pasoša ili izdavanja različitih dokumenata, s njima su bili i predstavnici banke. Ko im ne bi vjerovao? Enver je najprije uplatio 34.400 maraka a potom su uslijedile uplate svaki mjesec. Od ostatka ušteđevine kupio je stan.

Slovenija odbija isplatu novca starim štedišama

Ali, Enver Alimehaj nikada se nije vratio u domovinu. Umro je 2006. u 54 godini života. Njegov sin Safet izdaje stan u Osijeku ali nikada se neće tamo vratiti. On poznaje samo Novi Ulm. Kada su ga prilikom regrutacije u Bundeswehru upitali na kojoj bi strani bio da Njemačka i Hrvatska uđu u rat, on je rekao: "na strani moje domovine - Njemačke. Ipak, nakon očeve smrti otišao je u Osijek, gdje je saznao da ne može da podigne očevu ušteđevinu jer se od 1984, kada je njegov otac otvorio štednu knjižicu, mnogo toga promijenilo. Jugoslavije više nema, banka je propala. Sve je prebačeno na Novu ljubljansku banku koja čak ima isti logo, ali je samo, kako navode, zadužena za bankovne račune nove države Slovenije.

Slovenien Ljubljana Karte Pin Stecknadel

Može li EK izvršiti pritisak na Sloveniju

Zahtijeve drugih štediša do danas kategorički odbija. I vlasti u Ljubljani tvrde da su zadužene samo za slovenačke štediše. Tamošnji zakon blokira svaku tužbu protiv banke.

Ne radi se o novcu već o principu

Tako je 300.000 gastarbajtera u Njemačkoj ostalo bez ušteđevine. Neki su pokušali da povrate novac podmićivanjem direktora banke ili angažovanjem skupih advokata, ali većina se od novca oprostila. Ipak, Safet Alimehaj ne želi da odustane. On posjeduje jednu reklamnu agenciju i 20 saradnika i stoga i može ući u borbu sa velikom slovenačkom bankom. Njemu je do principa, a ne do novca. Kaže kako bi u Njemačkoj bilo nemoguće ljudima uzeti novac a onda se izvući od svake odgovornosti. Zato sada želi da pokrene proces pred njemačkim sudom. Već je okupio 220 štediša sa istim problemom koji zajedno sa njim žele da podignu tužbu. Njima je, za razliku od Safeta, i te kako stalo do novca. To je sve za šta su cio život radili u tuđini. Na sudu će ih zastupati mihneski advokat, koji je ekspert za ovu oblast Peter Mattil.

Osim toga, Safet hoće da zatraži od Evropske komisije da izvrši pritisak na slovenačku vladu. Hrvatska treba da uđe u EU 1. jula 2013, a Slovenija prijeti blokadom ukoliko ne bude riješen sukob oko banke; drugim riječima, ukoliko štediše ne odustanu od svojih zahtjeva.

Schuldenkrise in Europa Regierungswechsel Slowenien

Ljubljana

„Zamislite da sada posustala Slovenija zatraži pomoć od Evropske unije za Novu ljubljansku banku. Znate li ko će platiti novac za spas? Ja, od mog poreza, koji plaćam njemačkoj državi.“ Ta pomisao čini Safeta Alimehaja još ljućim nego pomisao na eventualno izgubljeni novac njegovog preminulog oca, koji je prije 40 godina otišao u Njemačku na rad. A sve to da bi ostvario svoj san o mirnom životu u Osijeku.“

Nezadovoljstvo njemačkih vojnika na Kosovu

Sueddeutsche Zeitung osvrće se danas i na nezadovoljstvo njemačkih vojnika, stacioniranih u sastavu KFOR-a na Kosovu, koji su se žalili delegaciji njemačkog Ministarstva odbrane. Riječ je o opremi, novcu i priznanju. U tekstu pod naslovom "Šest klozeta za 150 vojnika" Sueddeutsche Zeitung piše: „Oni se osjećaju kao ’pastorci politike’. ’Nama je važno da se zna da postojimo’, kaže oficir G, koji zbog ranijih pretnji smrću, ne želi da oda svoje ime. On je šef snaga za brze intervencije koje se od februara na sjeveru Kosova šalju svuda gde je situacija eksplozivna.

Kosovo Deutschland Bundestag entscheidet über Kosovo-Einsatz

Njemački vojnici na Kosovu nezadovoljni i frustrirani

Delegaciji, na čelu sa državnim sekretarom u Ministarstvu odbrane Christianom Schmidtom, on i njegovi ljudi otvoreno kažu šta ih boli. Oni traže više podrške od političara. Boje se da ako se nešto desi da će neko od njih biti proglašen žrtvenim jagnjetom, kao pukovnik Klein u Kunduzu. A kada se kao prošle godine osobno kancelarka Merkel i pojavi neko od političara, poslije se ne desi ništa. Standardni dio žalbenog repertoara je da vojnici, gdje god se nalazili, imaju lošu internet-vezu sa domovinom. To je pitanje koje nailazi na razumijevanje državnog sekretara u Ministarstvu odbrane Christiana Schmidta.

"Nepravedan" tretman

Vojnici u inostranstvu dobijaju dodatak čiji iznos zavisi od opasnosti misije u kojoj služe. U Afganistanu 110 eura dnevno, na Kosovu samo 62 eura. To vojnici smješteni u Novom Selu, sjeverno od Prištine smatraju nepravednim. Uoči izbora u Srbiji, oficir G. je šest nedjelja sa svojim ljudima bukvalno ležao u blatu, dok su obezbjeđivali granični prelaz ’Kapija 1’. Imali su šest mobilnih toaleta za 150 muškaraca i šatore za 12 ljudi. Kada su početkom juna snage Kfora prilikom uklanjanja blokade bile suočene sa pucnjavom, jedan vojnik je za dlaku izbjegao metak. „I mi se suočavamo sa teškom stvarnošću“, kaže oficir G. Taj incident pokazuje da Kosovo može biti opasno kao i Afganistan.

KFOR Soldaten in Kosovo

Njemački vojnici traže veću podršku političara

Još nešto ljuti njemačke vojnike na Kosovu. Isti status imaju oni koji patroliraju van sigurnih vojnih kampova, koji su stalno izloženi opasnostima, i oni koji ne izlaze iz baze. Državni sekretar Schmidt „sumnja da se tu može nešto mnogo promijeniti“. Ipak, on smatra da više prostora za fleksibilnost postoji kod određivanja iznosa dodatka za angažovanje u inostranstvu. „Dodatak mora biti usklađen sa situacijom, to je jasno“, rekao je Šmit. Njemački vojnici frustrirani su i zbog uskih okvira u kojima smiju djelovati. Prilikom kontrola u saobraćaju osjećaju se kao da ih vuku za nos. Oni bi rado da dobiju mogućnost da snažnije intervenišu. Ni tu im Schmidt ne može pomoći. On je međutim uvjeren da su se oni dobro snašli na Kosovu i dodaje da, iako su svi skoncentrisani na Afganistan, na Kosovu još nije došao kraj misije", prenosi Sueddutsche Zeitung.

Autor: Jasmina Rose
Odgovorni urednik: Svetozar Savić