1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Louvre u ambijentu hiljadu i jedne noći

U subotu (22.9.) je u čuvenom pariškom muzeju Louvre otvoreno novo odjeljenje "Umjetnosti Islama". Oko 3000 eksponata predstavlja kulturu epohe od 1200 godina, a koja se prostire na ogromnom prostoru od Evrope do Indije.

Par stotina koraka od Louvrea, istog dana je trg Concorde bio zakrčen policijskim automobilima i policajcima, koji su raspoređeni tu da bi spriječili eventualne nove (neodobrene) demonstracije protiv filma "Nevinost muslimana" i karikaturâ poslanika Muhameda objavljenih u francuskom satiričnom nedeljniku "Charlie Hebdo".

Otvaranje izložbe, predviđeno početkom godine, slučajno se podudarilo sa demonstracijama u cijelom islamskom svijetu, izazvanim internetskim prenošenjem zlonamjernog filma o poslaniku Muhamedu i islamskoj religiji. Otvaranje izložbe je tako nehotice, uz epitet izuzetnog kulturnog događaja, steklo i značajnu političku dimenziju.

Islam sa velikim "I"

"Namjera nam je da predstavimo Islam sa velikim slovom "I". U francuskom jeziku ta riječ označava civilizaciju koja je cvjetala na ogromnoj teritoriji od Španije i Maroka do Indije i u čijem okrilju su živjeli mnogi narodi, a ne samo muslimani. Islam sa malim slovom "i" predstavlja religioznu sferu i ograničio bi opseg ove izložbe. Njome želimo vratiti veličinu i dostojanstvo jednoj velikoj civilizaciji, koju ugrožavaju ekstremisti i fundamentalisti svih vrsta", rekla je Sophie Makariou, upravnica odjela "Umjetnosti Islama".

Sophie Makariou objašnjava postavku muzeja francuskom predsjedniku Hollandeu

Sophie Makariou objašnjava postavku muzeja francuskom predsjedniku Hollandeu

Aktuelni događaji, koje su isprovocirali jedan imbecilan film, proizveden u nekoj islamofobičnoj američkoj kuhinji i lakomisleno dolijevanje ulja na vatru pariškog satiričnog nedeljnika na izvjestan način su zatamnili činjenicu da se o Islamu oduvijek govorilo i pisalo, ne samo kao o religiji, nego kao o velikoj civilizaciji. Ova izložba je priča o toj civilizaciji, koja razbija mnoge zablude i predrasude. Posjetilac od ulaska na izložbu stiče svijetlu, očaravajuću sliku o Islamu. Čim baci pogled na bogatstvo i ljepotu izloženih predmeta od keramike, metala, stakla i slonovače, tepihe i mozaike, jasno mu je zašto je odjeljenje islamskih umjetnosti nadsvođeno ogromnim valovitim krovom: pa to je bajkoviti leteći ćilim kojim se prevozimo u svijet hiljadu i jedne noći.

Otvaranje novog odjela najpoznatijeg muzeja na svijetu je poziv na otkrivanje islamske kulture i umjetnosti, nedovoljno priznatih, često podcijenjenih na Zapadu, i u isto vrijeme na uspostavljanje novog civilizacijskog mosta između dva svijeta.

Prednost umjetnosti, a ne religiji ili naciji

Louvre nema posebno odjeljenje ni za kinesku, ni za japansku umjetnost. Razlozi da otvori, uz sedam odjela, i osmi - za umjetnosti Islama valja tražiti u činjenici da islamski svijet pokriva isti geografski prostor koji je zauzimalo carstvo Aleksandra Makedonskog. To je najvećim i najznačajnijim dijelom mediteranska civilizacija koja spaja tri kontinenta. Do sada je islamska umjetnost svođena na arapsku ili na umjetnost stvorenu u okviru muslimanske religije. Priređivači su formiranju ovog odjela pristupili na sasvim drugi način: potisnuli su i nacionalno i religijsko, a prednost dali historijskom i geografskom aspektu, a prije svega kulturnom i civilizacijskom gledištu.

Eksponati su privukli pažnju francuskog predsjednika Hollandea i njegove supruge Valerie Trierweiler

Eksponati su privukli pažnju francuskog predsjednika Hollandea i njegove supruge Valerie Trierweiler

Izložba ukazuje na to kako nema nikakvih razloga za religijski antagonizam, ako se zauzme civilizacijsko i estetsko stanovište. Naprotiv, sa takvih stanovišta više je dodirnih tačaka nego razloga za antagonizam između Istoka i Zapada, kršćanstva i islama. Vrhunsko stvaralaštvo islamske civilizacije locirano je oko Mediterana; ono se i geografski i istorijski dodirivalo sa evropskom umjetnošću i uticalo na nju, posebno kad je po srijedi primijenjena umjetnost. Majstori iz Sirije, Irana, Arapskog poluostrva, Egipta i zemalja Magreba darovali su stoljećima evropskoj kulturi hiljade remek djela. Bili se nenadmašni u obrađivanju najrazličitijih materijala: od keramike i porculana, do dragocjenih metala i stakla, izradi mozaika i tepiha. Louvre raspolaže sa 18.000 takvih umjetnina, od kojih je u novom odjelu izloženo 3.000. Među njima, na izložbi reprezentativno mjesto ima krstionica Saint-Denis. Izrađena je u XIV stoljeću od bakra u koji je ugravirano stotine crteža i koji je ukrašen zlatnim i srebrenim inkrustacijama. Nad tim remek djelom majstora Muhameda Ibn al-Zaina iz Sirije ili Egipta svetom vodicom je poškropljen i francuski kralj Louis XIII.

Emajlirana metalna zdjela (sredina 12. stoljeća)

Emajlirana metalna zdjela (sredina 12. stoljeća)

Borba protiv stereotipa

Bez izuzetka svi eksponati uklanjaju religijske predrasude i stereotipe o islamskoj umjetnosti. Primjera radi, nasmijana ženska lica na predmetima od porculana demantuju stereotip da je u islamskoj umjetnosti bilo zabranjeno predstavljati ljudske likove. Ili prelijepi pehari, koji datiraju iz XV stoljeća, koji otkrivaju da vino ni u Islamu nije bilo toliko mrsko.

Umjetnost na minimumu prostora: Kaligrafski zapis na listu kestena (Osmansko carstvo, 19. stoljeće)

Umjetnost na minimumu prostora: Kaligrafski zapis na listu kestena (Osmansko carstvo, 19. stoljeće)

Projekt novog odjela Louvrea ostvarivan je u mandatu tri francuska predsjednika. Inicirao ga je 2003. svojim potpisom Jacques Chirac, podsticao Nicolas Sarkozy, a otvorio François Hollande. Aktuelni događaji u svijetu pobudili su francuskog predsjednika da prilikom svečanog osudi "mračnjaštvo koje razara vrijednosti islama, unoseći u njega nasilje i mržnju".

Realizacija projekta koštala je 100 miliona eura. Trideset procenata te sume uložila je Francuska, još 27 miliona francuski donatori, a 43 miliona preostalih troškova pokriveni su donacijama iz Saudijske Arabije, Maroka, Kuvajta, Omana i Azerbejdžana. Ne govori li i to da osvjetljavanje istorije civilizacija zahtijeva zajednički napor i solidarnost, a ne uske nacionalne i religijske interese?

Autor : Dževad Sabljaković, Pariz

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić