1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Lopta je u Briselu

Prije nego što bi treći program pomoći za Grčku mogao da stupi na snagu, treba prevazići još mnoge prepreke. Ali ko stvarno odlučuje, a ko samo klima glavom?

Nakon što je grčki parlament glasao za nove prijedloge reformi vlade, sada su na potezu zemlje članice evrozone. Ministri finansija Evro grupe bi večeras mogli da otvore put za formalne pregovore o trećem paketu pomoći Grčkoj. Ako Evrogrupa zaključi da su grčki prijedlozi dobra osnova za razgovore o novom paketu za spašavanje, onda samiti planirani za nedjelju u Briselu (12.07) igraju samo podređenu ulogu. Jer, na sastanku lidera 19 zemalja evrozone u nedjelju u 16 sati, a zatim u 18 sati lidera svih 28 zemalja EU, vjerovatno će samo biti riječi o tome kako premostiti tj. finansirati period do stupanja na snagu novog paketa pomoći od ESM.

Učinjeni prvi koraci

Kao prvo, država mora da zatraži pomoć. Grčka vlada je to učinila 8. jula u pismu upućenom predsjedniku ESM i 9. jula podnijela listu sa prijedlozima reformi u cilju štednje. Tu listu je u ranim jutarnjim satima 11. jula odobrio parlament u Atini i na taj način dao vladi premijera Ciprasa ovlašćenje da pregovara o programu pomoći i uslovima vezanim za njega.

Drugi korak: Evropska komisija i Evropska centralna banka, u ovom slučaju u saradnji sa Međunarodnim monetarnim fondom, dakle takozvana trojka, razmatra zahtjev za pomoć. Pritom posebno mora da odgovori na tri pitanja:

Volfgang Šojble

Volfgang Šojble

-Da li finansijski problemi Grčke predstavljaju opasnost za stabilnost evrozone u cjelini ili za stabilnost država članica?

-Da li je javni dug zemlje održiv?

-Koliko novca je Grčkoj zaista potrebno?

Trojka je ministrima finansija zemalja evrozone prije večerašnjeg sastanka dostavila odgovore na ta pitanja. Sve u svemu, prema novinskim agencijama, trojka je pozitivno ocijenila prijedloge Atine, klasifikovala ih dakle kao dobru osnovu za pregovore.

Ministri finansija donose važnu odluku

Večerašnji vanredni sastanak ministara finansija evrozone, je istovremeno i sastanak odbora guvernera ESM, koji čine upravo ministri finansija evrozone. To je važan „detalj“, jer u principu, ovaj odbor guvernera može da odobri pomoć Grčkoj. Glasanje šefova država i vlada (u nedjelju) onda više ne bi bilo potrebno.

Uprkos tome, pozitivna odluka ministara finansija evrozone ne bi bila više od važne etape na putu ka programu pomoći za Grčku. Jer, prije nego što počnu detaljni pregovori o paketu pomoći, moraju da ga odobre više parlamenata: procedura u zemljama evrozone je tu različito regulisana.

U Njemačkoj, Bundestag mora eksplicitno da da zeleno svjetlo vladi kako bi ona definitivno mogla da pristane na pregovore o programu pomoći. Ovo glasanje bi moglo da uslijedi na posebnoj sjednici parlamenta naredne sedmice, možda već u utorak ili srijedu.

Pregovore bi vodila Komisijia EU

Ako svi parlamenti koji moraju da daju zeleno svjetlo svojim vladama to i urade u kratkom roku, onda bi Evropska komisija u saradnji sa ECB i MMF pregovarala o uslovima za pomoć Grčkoj. Sporazum do kojeg bi se tako došlo, zove se "Memorandum o razumijevanju" i tačno određuje preduslove za isplatu novca kao i tranše kredita koji bi Grčka dobila.

Euklid Cakalotos i Mišel Sapin

Euklid Cakalotos i Mišel Sapin

Ishod pregovora, tj "Memorandum o razumijevanju" bi onda opet morali da odobre ministri finansija evrozone i to kao odbor guvernera ESM. I oni mogu da donesu odluku samo ako prethodno dobiju pristanak raznih parlamenata . Dakle, bez ponovljenog eksplicitnog „da" Bundestaga, sporazum ne može da stupi na snagu.

Borba protiv kolapsa grčkih banaka

Paralelno sa borbom za paket pomoći pod okriljem ESM, Grčka se bori i protiv prijetećeg kolapsa banaka. Tu ECB igra odlučujuću ulogu. Ona će, pod utiskom događaja od vikenda u ponedjeljak ponovo ramatrati da li da Grčkoj poveća takozvane ELA hitne kredite.

ECB mora najkasnije do 20. jula, da odluči da li će Grčkoj produžiti i povećati pomoć. Jer do tada Grčka mora ECB da vrati 3,5 milijardi evra, zapravo je riječ o dospeću državnih obveznica Grčke koje je ECB kupio tokom kriznih 2010. do 2012. godine. Ako vlada u Atini ne plati tih3 ,5 onda će ECB morati da joj stopira ELA kredite jer, teško da će moći da ih opravdava time što će i dalje kao garanciju za njih da uzima grčke obveznice. Kao rezultat toga, grčke banke ne bi više dobijale svjež novac i – one bi bankrotirale .

Da bi se to spriječilio, vjerovatno će biti potrebno prelazno finansiranje dok prva tranša iz programa pomoći ESM ne bude isplaćena. Na samitu EU u nedjelju najvjerovatnije bi moglo da bude riječi baš o tome – ukoliko ministri finansija evrozone večeras postignu dogovor.

Preporuka redakcije