1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

"Logika krvoprolića na Balkanu"

Još nema masovnog priljeva izbjeglica preko albanskih brda, a ni Albanija za takvo što nije pripremljena, piše njemački tisak. Listovi se, pored toga, još osvrću na posljedice presude Radovanu Karadžiću.

U svom članku pod naslovom "Logika krvoprolića na Balkanu" Die Welt se osvrće na presudu Radovanu Karadžiću, izrečenu u četvrtak u Haškom sudu, a prema kojoj je Karadžić osuđen na 40 godina zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih ratnih i zločina protiv čovječnosti za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Osvrćući se na činjenicu da se Karadžić uspijevao skrivati dugi niz godina te da je sam proces trajao također jako dugo, Die Welt piše da pravda krivce na koncu ipak sustiže "nemilosrdno" te nastavlja: "Karadžić je, kako je navedeno tijekom izricanja presude u četvrtak, bio 'jedini koji je masakr u Srebrenici mogao spriječiti'. No, ne samo da to nije učinio, iako je o svemu ima saznanja - i već je samo zbog toga kriv - već je masovna ubijanja 'zapovjedio'.

Mladić i Karadžić za vrijeme rata

Mladića također čeka teška kazna, napominje Die Welt

A za nekadašnjeg šefa vojske Ratka Mladića čija presuda se još očekuje, to najvjerojatnije znači da će i on biti teško kažnjen zbog genocida. Za vlastodršce i njihove pomagače u čitavom svijetu je ta presuda 'važna poruka: tko počini strašne zločine, na duge staze neće moći izbjeći odgovornost za njih', kazao je u izjavi za Die Welt Param-Preet Sing koji je proces pratio u ime organizacije za ljudska prava Human Rights Watch (HRW). Za Bosnu i Hercegovinu bi ta presuda mogla biti prekretnica na njezinom putu u jednu europsku budućnost."

Karadžić kao mučenik koji je Srbe spasio od muslimana

Ali, na Balkanu stvari funkcioniraju drukčije, dodaje Die Welt: "Mnogi Srbi u Republici Srpskoj Karadžića vide kao mučenika koji ih je očuvao od muslimanske vladavine. Milorad Dodik, predsjednik RS-a, prijeti odcjepljenjem od ostatka BiH, kao što je to nekad Karadžić činio. No, u Beogradu sada ne sjedi više na vlasti jedan ratni huškač kao što je nekad bio Slobodan Milošević, već je tu jedno vodstvo koje se trudi postići određenu nagodbu s Albancima na Kosovu i koje želi sačuvati naklonost Njemačke i EU-a. Utoliko se može reći da će u Republici Srpskoj možda još koju godinu biti uzavrelo stanje, ali bez podrške Beograda nije vjerojatno da bi moglo doći do jedne nove krize u Bosni i Hercegovini."

"Albanci su izvrsni krijumčari"

Nakon što je zatvorena tzv. "Balkanska ruta", Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) piše o tome da bi se preko Albanije mogla otvoriti nova Balkanska ruta i s tim u svezi donosi reportažu s grčko-albanske granice, točnije s graničnog prijelaza Kakavija: "Kakavija se nalazi 230 kilometara jugozapadno od Idomenija, onog grčkog mjesta na granici s Makedonijom koje je postalo pojam zatvaranja Balkanske rute. Kako bi se Idomeni rasteretio, vlasti su rasporedile 1.500 izbjeglica u šatorska naselja uz albansku granicu. 'Ne vjerujem da su Grci s tim kampovima namjerno htjeli povećati pritisak na Albaniju da otvori svoje granice', kaže Albina Mici koja za Međunarodnu organizaciju za migracije (IOM) nadzire stanje u toj regiji."

Granično područje između Albanije i Grčke opasano neprohodnim brdima

Ukoliko i prođu albansku granicu, izbjeglice bi se morale probiti kroz albanske planinske vrleti

Međutim, Tirana ne želi graditi zidove, ali neće ni granice otvoriti, kako je kazao albanski premijer Edi Rama u izjavi za FAZ. "Tirana želi izbjeći sve ono što bi moglo signalizirati da je zemlja pripremljena za masovni val izbjeglica ili da ih na prolasku kroz Albaniju prihvaća raširenih ruku. Doduše, postoji jedan plan za hitan slučaj, ali je on svjesno napravljen u malom omjeru i predviđa zbrinjavanje najviše 500 osoba", piše FAZ. No, s obzirom na mali broj uhićenih izbjeglica, jasno je da nema masovnog bježanja iz Grčke u Albaniju, dodaje ovaj list: "Od prosinca je zabilježeno tek 140 uhićenih osoba, više od 100 ih je bilo sa sjevera Afrike - iako su neki od njih tvrdili nešto drugo. Samo tri osobe su bile iz Sirije, nijedna osoba nije bila iz Iraka ili Afganistana. A ipak Albanija pojačava svoje sigurnosne mjere. Granične snage su udvostručene i dodatno na raspolaganju stoji specijalna naoružana trupa ukoliko dođe do nasilja i sukoba s izbjeglicama, kaže nam policajka na granici. Odgovorni u Tirani, Rimu, ali i oni u Bruxellesu strahuju da bi krijumčari mogli koristiti stare veze preko Jadrana za krijumčarenje ljudi na veliko u Italiju. Ardian Hackaj, direktor Shtetiweba, jednog od najutjecajnijih političkih i gospodarskih internetskih portala Albanije, upućuje na iskustvo s ilegalnim transportima ljudi i droga preko Jadrana: 'Mnogi u Albaniji su siromašni i očajni. Za novac bi učinili skoro sve, a izbjeglice imaju novac', kaže Hackaj. 'Ja sam siguran da bi prijevoz preko Jadrana mogao funkcionirati uz odgovarajuću korupciju: Albanci su izvrsni krijumčari.' Međutim, da bi se u Albaniji iz graničnog područja stiglo do mora, izbjeglice bi trebale proći kroz divlje predjele", napominje FAZ.

Preporuka redakcije