1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Loš položaj makedonske manjine u BiH

Udruženje građana makedonskog porijekla u Sarajevu nema svoju prostoriju i pripadnici ove nacionalne manjine u glavnom bh. gradu ne znaju gdje će i da li će uopće obilježiti 8. septembar, Dan nezavisnosti Makedonije.

default

Makedonci svoje korijene nalaze još u Starom vijeku. Smatraju se potomcima jednog od najvećeg vojskovođa svih vremena, Aleksandra Makedonskog. Put stvaranja makedonske države je još od srednjeg vijeka i cara Samuila do Ilindenskog ustanka i balkanskih ratova bio težak. Nakon Versajskog ugovora (kraj I. svjetskog rata) Makedonija je postala sastavni dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (Kraljevina SHS), a potom i socijalističke Jugoslavije.

Malobrojni, pa nisu važni

Upravo na današnji dan, prije 18 godina Makedonija je proglasila nezavisnost, a makedonska nacionalna manjina u BiH nije u prilici da ovaj datum obilježi na dostojanstven način. „Razlog tome je ekonomska kriza, ali i odnos vlasti u BiH spram makedonske

Makedonci u Sarajevu nemaju ni prostoriju u kojoj bi se mogli okupljati

Makedonci u Sarajevu nemaju ni prostoriju u kojoj bi se mogli okupljati

manjine,” kaže Vaska Ibrahimagić, sekretarica Udruženja građana makedonskog porijekla i članica Vijeća nacionalnih manjina pri Parlamentu BiH. Ističe da Makedonci u Sarajevu nemaju prostoriju u kojoj bi se mogli okupiti i raditi.

“Išli smo općinama Novi Grad, Centar, Sarajevo, baš kad je bio načelnik Ljubiša Marković, i tražili prostoriju. On nam je doslovno rekao: ‘vaše udruženje nam nije značajno’, a ja sam mu kazala: ‘a značajno je bilo to što je Makedonija širom otvorila vrata bosanskim izbjeglicama’. I danas ima oko 17 hiljada Bošnjaka koji su ustavna kategorija u Makedoniji,” kaže Vaska Ibrahimagić.

Mladi će izgubiti identitet jer ne uče maternji jezik

Ona napominje da je makedonskom udruženju u Banjaluci mnogo lakše raditi. “Zato što se Udruženje, kada je potrebno, obraća jednom ministarstvu, a kome ja da se obratim? Općini, Federaciji, kantonu… To je katastrofa,” tvrdi Vaska Ibrahimagić.

U Udruženju tvrde da u ovom trenutku nije moguće ustanoviti tačan broj pripadnika makedonske manjine u BiH, ali je izvjesno da je mladih sve manje. Upravo zbog nedostatka prostora, makedonska djeca u Sarajevu ne mogu pohađati nastavu na maternjem jeziku, kaže gospođa Vaska. “Četrnaest učenika, koje imamo, nema gdje pohađati nastavu. Izgubiće svoj identitet ako ne uče maternji jezik,” upozorava.

Ne možemo se svi zvati Hasan

Zanatlija Hristifor Silijanović jedan je od poznatijih Makedonaca u Sarajevu, a u ovom gradu živi i radi već 55 godina. “Cijelo vrijeme rata sam bio ovdje i drago mi je da sam mogao pomoći. Više su razgovarali s nama za vrijeme rata nego poslije. Poslije rata nas nerado primaju” žali se Hristifor. Kaže da “ne možemo svi biti isti”.

Hristifor Silijanović: 'Nekima smeta moje ime'

Hristifor Silijanović: 'Nekima smeta moje ime'

“Puno je ljudi u Sarajevo došlo sa strane i oni su dosta patili. Volio bih da nije bilo tih zločina koji su počinjeni, ali ih je bilo. Nekima, ne svima, smeta ime Hristifor. Pa ne možemo se svi zvati Hasan,” kaže Hristifor Silijanović.

Na primjeru svog sina, ukazuje i na probleme mladih. “Ovdje se rodio, završio školu, specijalizirao, ali nikada nisu htjeli da ga prime na posao. Oni primaju Arape, a mog sina, koji je ovdje rođen i koji je ortodoksni Bosanac neće da prime,” tvrdi Silijanović.

Makedonci u Sarajevu, poput drugih iz ustavne kategorije “ostali”, još čekaju na formiranje Vijeća nacionalnih manjina na nivou Federacije BiH. BiH prihvataju kao svoju državu. U ovoj državi žive, rade, plaćaju poreze, ali im ona ne uzvraća pažnju onako kako je to propisano Ustavom.

Autor: Samir Huseinović

Odg. urednica: Marina Martinović