Loše šanse za romsku djecu

Romska djeca,deportovana na Kosovo, prema podacima Unicefa, i dalje žive u veoma lošim uslovima. Vraćanje te djece na Kosovo, je ujedno vraćanje u propast, kaže Tom Kenigs iz njemačkog ogranka Unicefa. Veliki broj porodica, koje su vraćene na Kosovo, žive u dotrajalim stanovima, bez grijanja i vode, bez prava na socijalnu pomoć. Tri četvrtine sve romske, aškalijske i egipatske djece, koja su vraćena na Kosovo, ne pohađaju školu.

Vlada Kosova je osnovala fond za reintegraciju u koji je uloženo 3,4 miliona evra. Uprkos uloženim naporima, trenutna situacija pokazuje da su postignuta vrlo mala poboljšanja u odnosu na 2010. godinu. Ujedinjene nacije smatraju da postoji nedostatak političke volje za rješavanje tog problema i da je realizacija planiranih aktivnosti za reintegraciju na opštinskom nivou nedovoljna.

Preispitivanje svakog slučaja

Prema podacima Unicefa, još oko 6000 djece iz romskih, egipatskih i aškalijskih porodica trebalo bi uskoro da budu deportovana na Kosovo. Sjeverna Rajna Vestfalija, Donja Saksonija i Bremen, u međuvremenu, zahtjevaju da se prije povratka u domovinu preispitaju posljedice koje bi deportacija ostavila po dobrobit svakog djeteta ponaosob.

 

Zbog loše situacije u kojoj se nalaze deportovana djeca Unicef zahtjeva prekid prisilne deportacije i apeluje na njemačke vlasti da se djeci koja su rođena u Njemačkoj i integrisana u njemačko društvo omogući stalni boravak. Programi za podršku djeci koja su već vraćena na Kosovo moraju se usmjeriti ka njihovim potrebama. Unicef zahtjeva da se djeci bez odlaganja omogući nastavak školovanja.

Zbog građanskog rata 1998. i 1999. godine,  veliki broj Roma napustio je Kosovo. U aprilu 2010. godine potpisan je sporazum o readmisiji sa Njemačkom. Posebno je Romima sa Kosova povratak u domovinu pao teško. Centralni savet Sinta i Roma je prije nekoliko mjeseci izvjestio da se nad njima i dalje vrši nasilje.

Kosovo nije di Evropske unije. Romi sa Kosova ne pripadaju grupi Roma iz Bugarske i Rumunije koji ovih dana kampuju u parku u Berlinu i pune stupce nemačke štampe.

Autor: Željka Bašić-Savić (Welt)

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić