1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Ljubazna distanca prema istoku Europe

Nakon sastanka ministara vanjskih poslova EU saopćeno je da za sada nije postignut istinski napredak ka ukidanju viza za putovanje državljana zemalja zapadnog Balkana u EU. Ali tema ostaje na dnevnom redu.

Viza za šengenske zemlje

Oko viza joü nema dogovora - EU je načelno za ukidanje, ali...

Europska komisija namjerava usvojiti poseban paket pomoći za oživljavanje privrede. Paket pomoći iznosi 200 milijardi eura za koji bi sredstva izdvojile države članice EU, a planirano je da se dio sume u iznosu od pet milijardi eura izdvoji iz budžeta Unije. No, o ovoj temi će se ipak raspravljati i na samitu šefova država i vlada EU koji se održava u četvrtak i petak. Naime, ministri vanjskih poslova nisu postigli suglasnost ni oko konkretnog načina finansiranja, niti oko liste projekata kojima bi trebala biti dodijeljena sredstva iz ovog paketa.

Europska komisija prije svega želi investiratri u energetsku infrastrukturu i u tehnologiju brzog prenošenja podataka. Njemački ministar vanjskih poslova Frank Valter Štajnmajer: „Kao prvo prijedlozi Komisije nisu još uvijek takvi da sadrže sve projekte već samo one koji se realiziraju u ovoj ili u narednoj godini. Drugo, što također nije nevažno, među projektima, koji su na ovoj listi, nalaze se, kao i ranije, projekti, koje mi potpuno finansiramo i koji ne trebaju pomoć iz posebnih europskih fondova.“

Europa za palestinsku državu

Benjamin Netanjahu

Europljani nisu sretni s razvojem događaja u Izraelu i planovima Benjamina Netanjahua (na slici) o formiranju desne vlade koja odbacuje palestinsku državu

Osim svjetske ekonomske krize ministri su raspravljali i o odnosima sa Izraelom. Odnosi EU i Izraela u budućnosti bi mogli imati poteškoće od kako je konzervativac Benjamin Netanjahu mandatar za formiranje Vlade u toj zemlji. Sam Netanjahu odbija formiranje palestinske države, dok se EU upravo zalaže za to, kako je to rekao i europski šef diplomatije Havijer Solana: „Mi smo spremni za normalnu suradnju sa izraelskom vladom koja će se izjasniti za rješenje konflikta u vidu postojanja dvije države i koja će na tome raditi.“

EU i "Istočno partnerstvo"

Brizantna tema o kojoj se raspravljalo u Briselu bili su i odnosi sa Bjelorusijom. Europski šefovi diplomatija odlučili su ostaviti na snazi suspenziju sankcija protiv bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka. U novembru prošle godine EU je na šest mjeseci suspendirala zabranu ulaska u EU Lukašenku i 35-orici njegovi suradnika pod uvjetom da naprave pomake u demokratizaciji zemlje.

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier

Ipak prije nekoliko dana Lukašenko je otkazao sastanak sa europskom povjerenicom za vanjske poslove Benitom Ferero Valdner. Švedski ministar vanjskih poslova Karl Bildt smatra da je sama bjeloruska Vlada odgovorna za to kakvi će biti odnosi Minska i Brisela: "Ukoliko se oni odluče, vrata im stoje otvorena. To je tako uvijek bilo. Mi želimo da oni pristupe Ističnom partnerstvu o čemo ćemo mi, nadam se, ove sedmice donijeti odluku. Bjelorusija bi trebala pripadati tom partnerstvu. No, obim suradnje u okviru tog partnerstva ovisi naravno od unutarpolitičkih odnosa u Bjelorusiji.“

EU će početkom maja pokrenuti tzv. Istočno partnerstvo, koje će biti novi forum za suradnju sa bivšim sovjetskim republikama Ukrajinom, Gruzijom, Moldavijom, Armenijom i Azerbejdžanom. Da li će predsjednik Bjelorusije biti pozvan na samit u maju biti će donesena na sastanku šefova država i vlada EU u četvrtak i petak.