1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Ljepota i revolucija

Mi mislimo da znamo, što je lijepo, a što je ružno. Znamo li doista? Ideal ljepote se mijenjao kroz povijest i izložba u Frankfurtu je pokušala pokazati koliko se doista mijenjao ideal ljepote u prošlosti.

###ACHTUNG! Bilder nur im Zusammenhang mit einer aktuellen Berichterstattung zur genannten Ausstellung verwenden, diese nicht verändern, manipulieren oder deren Inhalt für andere Zwecke verwenden!!!!! BESCHNEIDEN ERLAUBT, WENN ALS AUSSCHNITT GEKENNZEICHNET!!#### AUSSCHNITT Jacques-Louis David (1748–1825) Patroklus, 1780 Öl auf Leinwand, 122 x 170 cm Cherbourg-Octeville, Musée d'art Thomas-Henry © Daniel Sohier Frankfurt am Main, 19. Dezember 2012 SCHÖNHEIT UND REVOLUTION. KLASSIZISMUS 1770–1820

Frankfurt Städelmuseum Ausstellung Schönheit und Revolution AUSSCHNITT David

Što je zapravo ljepota? Tim pitanjem su se mislioci bavili još od antičkih vremena, a izložba "Ljepota i revolucija" u galeriji Städel u Frankfurtu je na tragu ideala ljepote u klasičnom i romantičnom dobu. Jer umjetnost se oduvijek bavila definicijom ljepote koja se neprestano mijenjala.

Umjetnički kritičar Hanno Rautenberg smatra kako je bilo i obratno: nije samo umjetnost pratila ideal ljepote, nego je i "stoljećima umjetnost bila autoritet u pitanju ljepote." On je to pisao o prethodnoj izložbi u Karlsruheu koji se bavila kultom ljepote u suvremenoj umjetnosti i smatra kako su baš takva umjetnička djela "utjecala na našu predodžbu ženstvenosti i muškosti" koju smatramo lijepom.

Priroda nije dovoljno dobra

Izložba u Frankfurtu se usredotočuje na razdoblje klasicizma i romantike u Njemačkoj. "Još uvijek je riječ o potrazi za idealom. Zapravo već i sam taj pojam je problematičan. On zapravo znači da trebamo malo - ili malo više od onoga što nam je dala sama priroda", objašnjava Eva Mongi-Vollmer, kuratorica izložbe "Ljepota i revolucija". "A zadovoljstvo sa prirodnim stanjem još uvijek nije postala norma, nego se nastavlja potraga za idealom."

Mogućnosti ima mnogo, baš koliko razlika ima i među svima nama. U antičko doba je vrhunac ljepote je postala atletska figura. To se može vidjeti na skulpturama stare Grčke i Rima, a dovoljno je upaliti televizor ili otvoriti neki časopis da bi se vidjelo kako je taj ideal uvelike oživio i u današnje doba - barem za muškarce. Antičke figure ženskog tijela bi danas prije smatrali - debeljucama.

Ali sve se to stalno mijenjalo, pogotovo pojam što se smatralo "mršavim" i "buckastim". To se izmjenjivalo i u srednjem vijeku i onda opet, između renesanse i baroka. Tek u razdoblju klasicizma i romantike, kao što se vidi na izložbi u Frankfurtu, umjetnici su se vratili idealima antike.

Od filozofa do stručnjaka za marketing

U dvadesetom stoljeću su pak i ti ideali ljepote presušili sve do toga da postanu sumnjivi ili čak kič, prije dekoracija nego umjetnost. Ipak, sama težnja idealu je ostala, tvrdi Rautenberg: "Ma koliko se mi pretvarali kako smo slobodni i sami odlučujemo o sebi, u stvarnosti još uvijek slijedio naše duboke instinkte ljepote."

Jer danas se pojmom ljepote ne bavi tek umjetnost i o njoj raspravljaju filozofi, nego industrija i o njoj raspravljaju stručnjaci za tržište. Od toga živi svijet tekstila, kozmetike pa sve do estetske kirurgije, a izložba "Ljepota i revolucija" (otvorena do 26. svibnja) nam možda može pomoći da razumijemo, koliko su i naši napori da skinemo koju kilu i šminka koju smo kupili, povezani i sa poviješću umjetnosti.

Autor: Jochen Kürten / Anđelko Šubić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić