1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

"Literarne zamke" Saše Stanišića

Iz štampe je izašla treća knjiga Saše Stanišića „Fallensteller“. Nakon debitantskog romana „Kako vojnik popravlja gramofon“ i nagrađivanog „Uoči svetkovine“ njemački mediji s pažnjom prate novo Stanišićevo ostvarenje.

"Saša Stanišić spada u najorginalnije glasove literature na njemačkom govornom području. Njegov roman „Vor dem Fest“ (Uoči svetkovine) nagrađen je na Sajmu knjiga u Leipzigu. Iz štampe je upravo izašla njegova treća knjiga. Riječ je o knjizi priča pod nazivom „Fallensteller“ (u slobodnom prijevodu: Postavljač zamki – op.red.). Jedan tajanstveni postavljač zamki se pojavljuje u jednom selu u njemačkoj saveznoj državi Brandenburg. On tvrdi da ima zamke za sve svrhe, a ne samo za životinje", piše Inforadio portal Radio-televizije rbb.

„Saša Stanišić je literalni „postavljač zamki“ prve klase. Kao moderni ubica štakora, po kojem je knjiga nazvana, on u pričama lukavo i na smiješan način ukrštava realnost sa nadčulnim, svakodnevnicu sa grotesknim karikiranjem.

Jedan šaman, kojeg sve životinje u šumi slušaju, pojavljuje se u selu Uckermak. No umjesto da seljane oslobodi od muka sa komarcima, divljivim svinjama i vukovima, na što su se mnogo puta žalili, postavljač zamki seljanima održi lekciju. Citat: „Oni koji žele prevariti, bivaju prevareni. Lažljivci bivaju slagani na njihovi štetu. Nadmenima biva suđeno.“, piše između ostalog kritičarka njemačkog portala Inforadio koja ocjenjuje da je knjiga užitak za čitanje.

Tagesspiegel piše da je nova knjiga Saše Stanišića zavodljivo komična i dojmljivo orginalna. „Imigracija i protjerivanje, granice i bježanja: Ove teme se kao i životinje provlače čas u prvom planu, čas u pozadini kroz Stanišićeve tekstove. „Zašto u vrijeme, u kojem se 60 miliona ljudi nalazi u bijegu, više nego ikada ranije, pričati druge priče, a ne njihove? - pita se sam autor na njegovoj internet stranici kuenstlich.de. To su priče kao njegova vlastita. Stanišić, koji potiče iz bosanskohercegovačkog Višegrada, je 1992. godine tokom rata u BiH pobjegao u Njemačku. Njegov prvi roman „Kako vojnik popravlja gramofon“ govori o njegovom rodnom gradu u kojem su tokom rata vođene žestoke borbe. „Fallensteller“ se nasuprot tome bavi aktualnim kriznim zonama.

Daroviti pripovjedač iz Hamburga

Hamburger Abendblatt naziva Stanišića „darovitim pripovjedačem iz Hamburga.“ List knjigu „Fallensteller“ ocjenjuje „djelom koje priča o melankoliji navike, o opraštanju i o odrastanju, o BiH i o Njemačkoj, zapravo o cijelom svijetu u koji Uckermark spada sasvim dobro kao i brazilijanske tropske šume. Jednom djelu u kojem je Stanišić sakupio 12 priča, ali možda i samo osam: Ovisi od toga kako se priče želi čitati.“ List ocjenjuje da je riječ o „veoma često komičnim pričama, čije djelovanje počiva na lakonskom izražavanju. Ili na Stanišićevoj sposobnosti samoironije.“

„Stanišićeva izbjeglička prošlost kada je tokom jugoslovenskih ratova sa svojim roditeljima pobjegao u Heidelberg, proteklih je mjeseci dobila posebice glasan odjek. U svojim pričama on se stoga više puta poziva na izbjegličku i krizu na Bliskom istoku. Javno se Stanišić o ovoj tematici nije očitovao (što je zapravo šteta). No čini to sada na umjetnički način“, piše Hamburger Abendblatt.

Robert Bosch Stiftung Preisverleihung

Saša Stanišić je nagrađen na Sajmu knjige u Leipzigu za roman "Prije svetkovine"

Deutschlandradio Kultur u svojoj kritici piše između ostalog sljedeće: „Nažalost na početku knjige se nalaze slabe priče – koje su nedovoljno uvjerljiv pokušaj realističnog pripovjedanja. U prvoj priči riječ je o starom čovjeku, koji je 50 godina radio u fabrici za preradu drveta i koji je na jednoj porodičnoj svetkovini debitirao kao čarobnjak. U priči se mnogo govori o magiji, ali se nikakva magija u njoj ne razvija. Još manje zadovoljavajuće su tri priče, u kojem pripovjedač u „ja“ formi sa svojim prijateljem Mo putuje kroz različite miljee, od partija kršćanskih aktivista za zaštitu ljudskih prava do sirijskih umjetnika imigranata u Štokholmu. Ovdje ima osrednjih satiričnih dosjetki. Nasuprot tome vrhunac predstavlja najkraća priča „Fabrika“ u kojoj Stanišić očarava“, piše Deutschlandfunk koji Stanišića naziva literarnim etnologom ocjenjujući da je upravo to „nešto posebno“.

Preporuka redakcije