1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Linije Osmanskog carstva u evropskoj politici

Put Srbije ka EU pun je prepreka. O nekim preprekama, koje još uvijek stoje pred ovom zemljom, koja je krajem devedesetih bila u ratu sa tri susjedne države i NATO-savezom, pišu danas njemački mediji.

Grafit na jednom zidu u Beogradu

Grafit na jednom zidu u Beogradu

Do nedavno su se u ovoj državi nesmetano krila dvojica najvećih osumnjičenika za ratne zločine u novijoj istoriji. Velika je prekretnica to što je to prošlost, što se susjedi ne moraju više bojati srbijanskih tenkova, te da ova država kuca na vrata EU, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung i nastavlja:

"Još uvijek se ne može predvidjeti kakav put će izabrati buduća vlada u Beogradu. Ankete uoči izbora u maju pokazuju da su nacionalisti najjača politička snaga. Raspoloženje građana za ulazak u EU je opalo. U novembru 2009. to je podržavalo 73 odsto stanovnika Srbije, a sada je taj procenat opao na 50 odsto. "Proevropske" snage u Beogradu prodaju "robu koje nema u regalima". Njima niko više ne vjeruje da je moguć brz ulazak u EU. Postoje i dobri razlozi za to jer je EU zabavljena sama sobom.

Sve više je onih koji su umorni od obećanja o boljem životu

Sve više je onih koji su umorni od obećanja o boljem životu

U EU postoji otpor nastavku procesa proširenja. Kriza u eurozoni je dala više povoda za to nego svi drugi problemi proteklih godina. Ne samo u Berlinu se sada raspravlja o tome da li bi sa državama Zapadnog Balkana (Srbija, Makedonija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Kosovo i Albanija) ipak trebalo sklopiti samo sporazum o privilegovanom partnerskom odnosu. Kriza u Grčkoj je osim toga povisila kriterije koji važi za države Zapadnog Balkana.

Ukoliko nakon ulaska Hrvatske u EU dođe do duže pauze ili čak zastoja u procesu proširenja, onda će granica između EU i Balkana, uz izuzetak onog dijela u kojem se nalazi Bugarska, ići tačno linijom koja je u vrijeme Osmanskog carstva važila kao linija podjele između Istoka i Zapada. Da li EU odista želi da to bude tako?", pita se list Frankfurter Allgemeine Zeitung.

"Žena tigar"

Magazin Der Spiegel danas donosi recenziju knjige "Žena tigar". Autorica ovog romana Tea Obreht, rođena u Srbiji, u svom djelu piše o užasima rata, bombama i ruralnom životu na Balkanu. Der Spiegel tako piše:

"Obreht nas uvlači u srce života na Balkanu pišući o ljekaru srbijanskih i bosanskih korijena, kome polazi za rukom da u sred religioznih, rasnih i kulturoloških konflikata zadrži pregled i integritet. Taj ljekar je pun priča koje prenosi svojoj unuci - priča o svom rodnom selu u kojem su isprepleteni praznovjerje i religiozna pokornost, o svijetu u kojem su nepovjerenje i otvorenost brat i sestra. U romanu ne pada odluka ni za ni protiv neke od ovih paradigmi. Pripovjedačica u ovom romanu je mlada žena koja je kao i njen djed fascinirana kulturom u kojoj su bajka i užas uvijek spremni da zaskoče stvarnost.

Rane rata u Mostaru

"Rane rata" u Mostaru

Pri tome istinski horor života dugo ostaje skriven. Radi se o bezakonju u ratu. U tom bezakonju ova mlada žena provodi svoj pubertet u gradu bez imena (očito u Beogradu), a realni doživljaj tog bezakonja i nasilja dobija kada kao mlada ljekarka posjeti sirotište "kako bi se pobrinula za djecu koju su naši vlastiti vojnici ostavili bez roditelja".

U jednoj od najtužnijih dijelova knjige njen djed joj govori o posjeti svom rodnom kraju i gradu Saroboru (očito Mostaru). Kada je prišao jednom generalu i upitao zašto napadaju grad, ovaj mu je odgovorio: "Muslimani žele izlaz na more. Stoga ih i šaljemo u more, niz rijeku, jednog po jednog."

Ni Tea Obreht se u ovoj knjizi ne odlučuje između realnosti i bajke", piše magazin Der Spiegel.

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose