1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Liders: "Borba protiv ISIS-a trajaće godinama"

Nakon što su islamističke trupe osvojile niz mjesta u sjevernom dijelu te zemlje vlada u Bagdadu je pod sve većim pritiskom. Ali, ovo je ozbiljna prijetnja i Evropi, kaže Mihael Liders u razgovoru za Dojče vele.

Deutsche Welle: Teroristička organizacija ISIS je prethodnih dana u Iraku osvojila velike oblasti na sjeveru zemlje uključujući i milionski grad Mosul. Iračka vojska je izgleda uspjela da povrati grad Tikrit - da li iračka armija može sama bez inostrane pomoći da potuče trupe ISIS-a?

Mihael Liders: Ne, iračka armija to ne može. Ona je istina brojno jaka - ima više od milion naoružanih osoba - ali je nedisciplinovana i nemotivisana. Jer, prije svega iračka armija je obrazovana po etničkom i religioznom principu. Tako da sunitski vojnici ne žele da pucaju na takođe sunitske ustanike.

Da li je onda još uvijek moguće spriječiti podjelu Iraka - ili je za to već prekasno?

Irak je već jedna uništena i propala država i ofanziva ISIS-a je zapravo smrtonosni udarac centralnoj državi koja postoji još samo na papiru. Malikijeva vlada je preopterećena i bespomoćna. Amerikanci, ali prije svih Turci će narednih dana veoma pomno pratiti razvoj situacije. Nije isključeno da turski vojnici ne budu poslati u kurdske oblasti kako bi pokušali da ih zaštite od napada ISIS-a. To bi bila jedna veoma paradoksalna situacija da turska vojska koja se bori protiv Kurda u jugoistočnom dijelu Turske, pomaže tim istim Kurdima na sjeveru Iraka.

I SAD su najavile da žele da pomognu u odbrani kurdskih oblasti. Ono što preostaje je da se pričeka i vidi šta će se događati. Ali, ovaj problem se neće riješiti vojnim putem. Jer, zahvaćen je čitav region i ovo je sada po prvi put da je jedan islamistički-fundamentalistički pokret uspio da se etablira i preko granica jedne države. Prije svega u Iraku, ali i u Siriji gdje predstavlja jednog od najozbiljnijih protivnika Bašara al Asada. A i u Libanu sve više dobija na značaju.

Upravo ste prozvali Sjedinjene Države. Nisu li onda kompletna vojna i politička djelovanja SAD-a posljednjih godina, zapravo čitavu deceniju, bila uzaludna?

Der Autor Michael Lüders

Mihael Liders

Prije svega se mora reći da za ovu katastrofu Amerikanci snose mnogo odgovornosti. Ono što se sada događa jeste plata za počinjen greške koje su oni počinili nakon svrgavanja Sadama Huseina. Oni su sve što je bilo moguće uraditi pogrešno, pogrešno i uradili - počevši od raspuštanja jednog dijela armije a onda i raspuštanjem Bat partije, partije Sadama Huseina. Zbog toga su stotine hiljada sunita takoreći preko noći ostali bez posla i onda su postali jezgro otpora američkoj okupaciji. A iz tog jezgra su nastali različiti teroristički pokreti, između ostalih i ISIS.

Ali, odgovornost nije samo na Amerikancima već i na Malikijevoj vladi. Maliki je jedan korumpirani političar koji uopšte nije razumio da je njegov zadatak da različite etničke i religiozne grupe pokuša ujediniti. On je umjesto toga samo još produbio razlike. I sada i on to mora da plati i politički teško da će preživjeti.

Postoji li sada opasnost da nakon Al Kaide ISIS prenese teror u Ameriku?

To još nije otišlo toliko daleko. ISIS je za početak samo pokret koji pokušava da u Siriji i Iraku konsoliduje svoju moć. A ako bi ISIS pokušao s terorističkim napadima, onda bi on svakako u Zapadu vidio neprijatelja, naravno i u Izraelu. Ali, koliko ja vidim ISIS trenutno nije u poziciji da izvodi napade u Americi, ali u Evropi je moguće.

Napad na jevrejski muzej u Briselu prije nekoliko nedjelja pokušao je da izvede jedan francuski džihadista. Je li istina da je on obučavan kod pripadnika ISIS-a u Siriji?

Postoje indicije da se on borio na strani ISIS-a. U svakom slučaju to je signal da borci koji su se obučavali kod džihadista u Siriji i tamo uvježbavali izvođenje terorističkih napada, mogu u jednom trenutku da se vrate u Evropu i pokušaju da izvedu napade. To je velika briga evropskih snaga bezbjednsoti da borci koji posjeduje pasoše neke od evropskih zemalja i koji su se obučavali u Siriji, sada dođu nazad i šire nasilje i teror.

Je li ISIS onda najveća prijetnja bezbjednosti u Evropi ili bi možda mogao postati?

U svakom slučaju. Ovo što se dešava na turskoj granci je veoma, veoma ozbiljan izazov za evropske snage bezbjednosti. Turska je takođe veoma zabrinuta. Ali, Turska plaća veoma visoku cijenu svoje kratkovidne politike. U Siriji se ISIS podržava kako bi se s vlasti svrgnuo Asad a isti taj ISIS je u Iraku neprijatelj i Turskoj.

Ovaj teror se naravno podržava iz Saudijske Arabije, zalivskih zemalja koje novcem i oružjem podržavaju ISIS i nadaju se da će ovi radikalni borci pobijediti šiite. Saudijska Arabija sebe vidi kao zaštitnika sunita i zakleti je protivnik Irana, koji je šiitska zemlja. Ali, Saudijci bi morali da shvate da se nasilje ISIS-a, kao uostalom i nasilje Al Kaide vrlo brzo može okrenuti i protiv njih samih.

Šta po Vašem mišljenju treba da uradi Zapad - za svoju sigurnost? Da se angažuje vojno?

Ne, ni u kom slučaju. Vojne mjere ne donose ništa. One mogu za kratko da donesu neku vrstu olakšanja ali se na taj način ne rješavaju osnovni problemi. Mora se uticati na snage u regionu - na Saudijsku Arabiju, na zalivske zemlje - da se ostave podrške ISIS-u. I naravno važan je napredak u razgovorima o atomskom programu Irana. I Iran i zapadne zemlje i Evropljani imaju istog neprijatelja a to je - ISIS. Biće strašno ako propadnu pregovori o iranskom nukelarnom programu, jer onda Iran neće vidjeti razlog da se bori protiv ISIS-a već će ga prepustiti nama. Može se jasno vidjeti da je na Bliskom i Srednjem istoku sve sa svim povezano i ostaje nada da će Amerikanci i Iranci, i Evropljani i Iranci pronaći način da naprave proboj u pregovorima. U svakom slučaju problem sa ISIS-om će nas zaokupljati još mjesecima - to je sigurno. Na kraju će ISIS biti poražen, jer u najmanju ruku je potencijal tu. Ali, to će veoma, veoma dugo da potraje a platiće se i cijena za sve to.

Michael Lüders je publicista, politički i naučni savjetnik, autor romana i stručnih publikacija. Studirao je islamske nauke i politikologiju i zamjenik je predsjedavajućeg Njemačke fondacije za orijent.