1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Liban zarobljen u konfliktu između Saudijske Arabije i Irana

Liban bi mogao postati novo žarište neprijateljstva između Saudijske Arabije i Irana, smatraju stručnjaci. Konflikt između sunita i šiita se na taj način širi na cijeli region.

Iznenađujuća ostavka libanskog premijera Saada Haririja nije izazvala uznemirenje samo kod političkog establišmenta u zemlji nego podstiče dalju eskalaciju konflikta između Saudijske Arabije i Irana.

Hariri, inače sunit, proteklog je vikenda iz Saudijske Arabije saopštio da podnosi ostavku. Kao razlog je naveo to što Iran skoro u potpunosti pod kontrolom ima njegovu zemlju i da se pod takvim okolnostima više ne osjeća sigurno.

Uticajni političari u Rijadu su predbacili šiitskoj paravojnoj grupi Hezbolah, koju inače podržava Iran, da želi destabilizovati Liban. Thamer Al-Sabhan, ministar za golfski region, predbacuje Hezbolahu  da je „umiješan u agresiju" koja je jednaka „objavi rata Saudijskoj Arabiji".

Hezbolah negira optužbe iz Rijada da se miješa u unutrašnje stvari Libana. Hezbolah navodi da je „Haririjeva ostavka (bila) Saudijska odluka koja je nametnuta premijeru". Špekulacije da je Hariri uhapšen u Saudijskoj Arabiji do sada nisu potvrđene.

Oprečne informacije o Haririju bi mogle biti znak da se konflikt između Saudijske Arabije i Irana sve više širi na Bliskom istoku. Tako bi se nakon Jemena i Sirije konflikt mogao proširiti i na Liban.

Upitan balans moći

Said Hariri je na iznenađenje mnogih podnio ostavku

Said Hariri je na iznenađenje mnogih podnio ostavku

Politički sistem u Libanu je osmišljen tako da garantuje stabilnost kroz jednaku raspodjelu moći važnih vjerskih grupa u zemlji. Predsjednik zemlje je uvijek maronitski hrišćanin, premijer je sunit, a predsjednik parlamenta šiit. To je predviđeno dogovorom postignutim 1943. godine kojim je obećana nezavisnost Libana od Francuske. Taj sistem od 1990. godine funkcioniše skoro bez problema. Predhodno su se različite grupe više od 15. godina borile u građanskom ratu. Međutim, do krvavih okršaja je došlo nakon 2000. godine.

Otac Saada Haririja je ubijen 2005. godine u jednom napadu. Rafik al-Hariri je 10. godina bio premijer. Nakon dugotrajnog procesa je Tribunal UN-a osudio četiri pripadnika militantne grupe Hezbolah koja negira bilo kakvu krivicu. 

Saudijska Arabija do sada nije imala značajnog uspjeha sa svojim vojnim intervencijama protiv pobunjenika Huthi koje podržava Iran. Pobunjenici koje Saudijci podržavaju u borbi protiv vlade Bašara al-Asada u Siriji su također zabilježili gubitke.

Yezid Sayigh iz Carnegie Middle East Center u Bejrutu smatra da bi saudijski pokušaj uticaja u Libanu također mogao doživjeti neuspjeh.

Sayigh je za DW izjavio da bi Saudijska Arabija na „kraju u Libanu mogla izazvati krizu koja bi bila suprotna njenim željenim ciljevima". Prije svega zbog toga što Iran odmah reaguje ako su ugroženi njegovi interesi.

Ko je ko u konfliktu između Saudijske Arabije i Irana?

Odlučujući period za stanje na Bliskom istoku

Odlučujući period za stanje na Bliskom istoku

"Saudijci su u svojoj vanjskoj politici uvijek bili suzdržani . Pokušali su napraviti alijansu, upotrijebiti blaga sredstva i ne koristiti upotrebu vojne sile", kaže Sayigh. „U posljednjih nekoliko godina je Saudijska Arabija promijenila taktiku. Sve više vrši privredni i vojni pritisak i dobro odvaga stvari kada je riječ o vanjskoj politici. Međutim,  problem je u tome što je na vlasti neko ko ima veoma malo iskustva i ko je bezobziran, što ponekad i nije tako loše. Međutim, ovaj put je ta bezobzirnost već izazvala razarajući rat u Jemenu. Posljedice toga će dugoročno osjećati Saudijska Arabija", kaže Sayigh.

Ukoliko bi se kriza u Libanu pretvorila u nasilje, UN i Izrael bi mogli biti uvučeni u sukobe na Bliskom istoku. Izraelski, saudijski i američki članovi vlade vide Iran kao najveći izvor koji na državnom nivou podržava terorizam u regionu.

Saudijska Arabija ulaže velike napore da se Iran vidi kao glavni izvor konflikta u regionu prije svega s obzirom što se američki predsjednik Donald Trump jasno pozicionirao protiv Irana. SAD su Hezbolah označile kao „terorističku grupu".

Za Izrael, koji na sjeveru dijeli granicu sa Libanom, sve veći uticaj Hezbolaha bi mogao predstavljati opasnost za njegovu sigurnost.

Naredne sedmice i mjeseci bi mogli biti odlučujući za situaciju na Bliskom istoku, kaže Sayigh i dodaje: „posebno ako Washington odluči da pooštri sankcije protiv Irana".

 

Preporuka redakcije