Letonci – majstori štednje

Vlasti u Letoniji, toj baltičkoj državi koja je od 2004. godine članica Evropske unije, planiraju oštre mjere štednje kako bi mogli da prime međunarodnu finansijsku pomoć u iznosu od 7,5 milijardi evra. I pored smanjenja plata i javne potrošnje, ali i podizanja poreske stope, vlada Letonije uvjerena je da je ova država na dobrom putu izlaska iz recesije, koja je ovoj zemlji „dodijelila epitet“ države sa najvišom stopom nezaposlenosti u EU.

Da je Letonija spremna da se suoči sa ovim problemom, pokazuje i znatno poboljšano raspoloženje u javnosti. Prvi pokazatelj restriktivnih mjera je upravo smanjena nezaposlenost u posljednjih nekoliko mjeseci sa 17 na 16 odsto. Trgovina također bilježi značajan oporavak. A da bi se trend oporavka nastavio, premijer Valdis Dombrovskis nastoji da smanji budžetski deficit, kao dio uslova za dobijanje finansijske pomoći Međunarodnog monetarnog fonda i Evropske unije. Plan je da se deficit smanji sa ovogodišnjih 8,5 odsto bruto društvenog proizvoda na 6 odsto u narednoj godini.

„Dio tog procesa prilagođavanja biće pokriven planiranim privrednim rastom koji se očekuje u 2011. godini, što će uticati i na porast poreskih prihoda. Naravno, stvarni oporavak zahtijeva uvođenje oštrijih mjera kako bi smo smanjili budžetski deficit. Njih ćemo odrediti čim budemo uvidjeli makroekonomske prognoze i planiran poreski prihod za narednu godinu", rekao je litvanski premijer.

Strah uoči izbora

Optimizam vlade i građana, dijele i ekonomski stručnjaci i zaposleni u privredi, ali uz zabrinutost da bi do novog privrednog pada moglo da dođe na jesen, kada se u ovoj zemlji održavaju izbori. Elina Egle, generalna direktorka zajednice poslodavaca u Letoniji kaže da je „nesigurnost koju stvaraju predstojeći izbori posljedica nedovoljne utemeljenosti poreske politike koja se još razvija“. Ona ipak napominje da vlada neće biti u stanju da nadalje sprovede reforme pod uslovima koji su dogovoreni sa međunarodnim donatorima.

Takvi sporazumi će samo povećati poreze preduzećima. Zato bi vlada, umjesto da kratkoročnim mjerama i podizanjem poreske stope nalazi izlaz iz krize, trebalo da odredi jasne dugoročne ciljeve. Ekonomista Dainis Gašpuitis, smatra da bi upravo izvoz trebalo da bude pokretačka snaga Letonije.

„Inostrane investicije ne bi trebalo da budu više jedini izlaz iz krize. Tako se domaća zarada oslanja na jeftin novac. I dakle, jasno je“, tvrdi Gašpuitis, „pogrešno bi bilo ako bismo očekivali da će se investirati kao do sada. To se jednostavno neće desiti.“

Gašpuitis ipak ističe važnost sprovođenja strukturalnih reformi i suočavanje sa kriterijumima iz Mastrihta što bi Letoniji omogućilo da postane dio evrozone do 2014. godine. To bi upravo moglo da privuče značajnije investicije. Do tada, Riga ostaje pod jakim pritiscima međunarodne zajednice da sprovede restriktivne mjere koje će zadovoljiti kriterijume najavljenog zajma.

Autori: Gederts Gelcis / Relja Božić

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić