1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Lekcije iz svjetskih ratova

Ukrajinska kriza provocira povijesne usporedbe. Prijeti li Europi rat kao 1914. godine? Ili je stanje sličnije onom iz 1939. godine? U tom slučaju povijest je samo uvjetno učiteljica života, smatra Christian F. Trippe.

Toliko sloge odavno nije viđeno: Europljani i Amerikanci osuđuju Putinovu nasilnu politiku. Europska unija pooštrava sankcije prema Rusiji. NATO prilagođava strategijski pravac neoimperijalističkoj moskovskoj vanjskoj politici. Francuska je nakon mnogo oklijevanja ipak zaustavila isporuku ratnog broda Rusiji. Njemačka, Italija, i drugi teško su se odlučili staviti na stranu svoje gospodarske interese. "Zapad" - od prije nekoliko mjeseci taj je izraz ponovno u upotrebi u političkim raspravama - zbija redove.

A rascjepi su vidljivi tek ako se današnje "vremenske prilike" na političkoj sceni sagledaju u europskom povijesnom iskustvenom horizontu. Ukrajinska kriza dolazi u godini u kojoj Europa promišlja o dva događaja koja su na kontinentu ostavila krvave pečate 1914. i 1939. godine: stogodišnjica od izbijanja Prvog svjetskog rata, 75 godina od početka Drugog svjetskog rata. Ruska agresija protiv Ukrajine gotovo da nameće usporedbe.

"Podudarnosti ponekad mogu izazvati jezu", rekao je njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier sudjelujući u jednoj raspravi o Prvom svjetskom ratu. Zakazivanje diplomacije prije stotinu godina za njemačku je politiku istovremeno upozorenje na opasnost i poticaj. U Europi ne bi trebalo još jednom doći do izbijanja velikog rata samo zato što se čine političke pogreške! Iza toga stoji uvjerenje kako se putem "zanatske" dobre diplomacije najgore može izbjeći. Njemačka vanjska politika 2014. godine kao predložak uzima svijet 1914. godine.

Christian F. Trippe

Christian F. Trippe

Ali onaj tko u Njemačkoj prepoznaje jedno sasvim drukčije polazište, onaj tko u Putinovoj politici prepoznaje predložak koji nalikuje njemačkom ekspanzionističkom pravcu tridesetih godina, taj je već izgubio bitku. Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble to je morao shvatiti kada je povukao jednu takvu usporedbu. Ministarstvo vanjskih poslova naložilo mu je "povlačenje". Jer usporedbe Putina i Hitlera u Njemačkoj su tabu.

Ali s druge strane se itekako govori koje su sličnosti nameću u vanjskopolitičkom ponašanju: imperijalistički cilj, naoružavanje, igre nacionalnim kartama, bezobrazno kršenje postojećih međunarodnopravnih sporazuma i dogovora i sve to praćeno histeričnom propagandom.

Na EU sastanku na vrhu krajem kolovoza britanski premijer David Cameron upozorio je na to da se prema Putinu ne smiju ponavljati pogreške, koje su učinjene prema Hitleru tridesetih godina. Politika zvana "appeasement" (mirenje, smirivanje) koju su tada vodile britanska i francuska politika, nije mogla zaustaviti njemačkog diktatora. Cameron zato sada savjetuje više čvrstoće i odlučnosti, a takvo stajalište izričito dijele i Poljaci, baltičke države i Skandinavci. Njima je Europa u predvečerje Drugog svjetskog rata predložak za njihovu današnju politiku prema Rusiji.

Kao i sve druge povijesne usporedbe i analiza situacije prije izbijanja velikih ratova samo je jedna gruba orijentacija. Ko sada gleda u 1914. godinu, lako može previdjeti kakvu razaračku ulogu može odigrati jedna jedina zemlja koja je spremna na sve. A onaj ko se koncentrira isključivo na 1939. godinu, njemu će možda promaknuti presudne opcije da se ublaži kriza. I jedno i drugo u 2014. godini bilo bi fatalno.

17897880

17905079