1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Legenda o Žutom iz Žepe

Enver Štitkovac Žuti je po mnogo čemu neobičan čovjek i nadaren biznismen. Izgradnjom asfaltnih puteva on je Žepu povezao sa svijetom. Izgradio je i fabriku zdrave hrane čiji se proizvodi plasiraju na njemačko tržište.

default

Pogoni fabrike za proizvodnju zdrave hrane u Žepi

Za Žepu se šire čulo najprije u noveli Ive Andrića koji je opisao most na njenom ušću u Drinu izgrađen u 16. vijeku. Da ga ne potopi hidroakumulaciono jezero kameni most, kasnije bi prenijet uzvodno, gdje i danas stoji. Ponovo se za Žepu čulo u pričama o stradanju naroda u ratnoj enklavi.

Enver Stitkovac Zuti

Enver Štitkovac Žuti dao je veliki doprinos razvoju Žepe i regiona

Danas, kada se ovdje život vratio ali su i dalje primjetne ratne rane, se uz pomen imena Žepa sve češće čuje i ime ili bolje rečeno nadimak Žuti, kakoEnvera Štitkovca ovdje svi zovu. Njegovi Žepljaci ali i mnogi drugi za njega kazuju ovako: „Da nije njega bilo, ne bi bilo ni opstanka ovdje, sigurno. Njemu svaka čast.“

Putevi života

Zaslužio je to Žuti jer je imao petlju, snagu i volju da odmah po prestanku rata krene u gradnju dvedesetak kilometara asfaltnog puta koji je Žepu povezao sa Han Pijeskom, zatim je izgrađeno još 16 kilomatara do Rogatice. Žuti je počeo graditi puteve sa svojim parama, a država mu je tek kasnije pritekla u pomoć. „Volim rodni kraj i nastojim mu pomoći. Ljude cijenim samo po djelima koja čine, a nikako po imenu ili vjeri. U životu sam sve stekao radom“, otkriva nam svoj recept Enver Štitkovac: „Mora se više rada prihvatiti i ne čekati milostinju. Evo vidiš ovdje ovih prirodnih resursa, ne siješ, ne oreš, a svega imaš. Nema sela bez grada, nema grada bez sela.“

Zdrav život u zdravoj hrani

FREI.jpg

Ekološki zdrava hrana iz fabrike u Žepi uskoro će se naći i na policama trgovina u Njemačkoj

Ekološki čist i prirodnim blagodetima bogat kraj, naveli su Žutog da ovdje nedavno izgradi fabriku zdrave hrane. Zdrava izvorska voda, prirodni sokovi, voćni džemovi samo su neki od 70-tak proizvoda: „Sve će biti prirodno od sušenja voća, povrća, ljekobilja, bilja, čajeva žitarica, imaju mlinovi tako da će svi proizvodi iz ovih krajeva biti otkupljeni i prerađeni dalje za tržište.“

Značaj fabrike nije samo lokalni kaže glavni tehnolog Rusmir Gostijerčić: „Proizvodnja se neće bazirati samo na sezonskim proizvodima i proizvodima iz okoline, već će proizvodnja biti bazirana na principu otkupne stanice šire regije Istočne Bosne i okoline.“

„Ovo ne radim samo za Žepu već za cijeli kraj.“ Ova je fabrika za sve narode“, kaže Štitkovac.

Posao za povratnike

Fabrika će u početku stalno zaposliti oko 30 radnika dok će kao kooperanti, posla imati svi koji to žele. Ovo je od neprocijenjivog značaja za naš kraj kaže i predsjednik Mjesne zajednice Žepa Mustafa Omanović: „Mnogo će značiti, sav naš proizvod će biti tu prodavan. Mi mlađi povratnici takoreći svi ćemo tu biti zaposleni, imaćemo zagarantovana mjesečna primanja. To je nešto najbolje za čovjeka kad ima posao i to još kod kuće posao.“

Milorad Dodik - in der Fabrik

Premijer RS Milorad Dodik degustira džem iz Žepe

Mnogima će fabrika zdrave hrane omogućiti pristojan život misli i povratnik u Žepu Mujaga Kulovac: „To je ovdje i živilo se i prije od ljekobilja, od šljive, voćarstvo i stočarstvo, to će sigurno značiti mnogo za ovaj kraj.“

„U izgradnju fabrike uložio sam oko šest miliona maraka, kreditom od 2,5 miliona maraka pomogla me je Vlada Republike Srpske dok su ostalo moja sredstva. Za sve proizvode već je ugovoreno tržište, uglavnom njemačko.“

Primjer Envera Štitkovca osim ekonomskog ima i izuzetan značaj sa stanovišta održivog povratka, kaže premijer Vlade Republike Srpske Milorad Dodik: „Ovo je sigurna garancija da ovdje ima života, da je ovdje održiv povratak i da ovdje trebaju da rade ljudi i proizvode ono što je kompatibilno sa ovim krajem i podnebljem.“

Žuti se na ovom ne zaustavlja. Danas tako opet kreditirajući državu već pravi put iz Žepe za Srebrenicu.

Autor: Marinko Sekulić-Kokeza

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić