1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Legalno pljačkanje izbjeglica u Danskoj?

Danska je odlučna u namjeri da izbjeglicama oduzima novac i vrijedne stvari – u zamjenu za pružanje utočišta. Praksa, doduše, nije strana ni u Njemačkoj, ali u Danskoj je to tek početak „plašenja“ izbjeglica.

default

"Izbjeglice, dobrodošli", kažu i danski aktivisti - vlada ima drugačije ideje

U pismu koje se našlo na stolu ministarke integracije Inger Stojberg bio je prsten. To je porodično nasljedstvo autora Kristijana Morka, koji je napisao: „Moj pradjeda je došao iz Rusije u Dansku 1860. godine. Koliko je meni poznato, moja prababa nije morala da preda svoje dragocjenosti na danskoj granici. Misleći na one koji će sad morati da dožive nešto tako ponižavajuće, ja vam šaljem prsten moje bake.“

Mork je pismo sa fotografijom prstena postavio na Fejsbuk. Za nekoliko minuta pokrenuta je žestoka debata, čime je opet na vidjelo izašla podjela u društvu oko prijedloga vlade da izbjeglice i emigranti pokriju dio troškova boravka u Danskoj.

„Kakvo glupo pismo. Kada su ljudi 1860. ovdje dolazili nisu im davali gomilu para, besplatno obrazovanje i zdravstveno osiguranje. Morali su da nađu posao i da se sami izdržavaju. To se ne može porediti“, napisala je jedna korisnica. Jedan korisnik podržava Morkea ovako: „Sramno je što migranti i izbjeglice moraju da predaju novac i dragocjenosti. To je kao kada su nacisti pljačkali Jevreje. Da li Danska ide u tom pravcu?“

Sistemska pljačka?

Mjere kojima je cilj da odvrate izbjeglice da traže azil u Danskoj trebalo bi da budu ratifikovane u parlamentu u Kopenhagenu u utorak. Danski političari nisu se pokazali uzbuđenim zbog žestokih kritika.

Ministarka Stojberg, koju mnogi smatraju tvrdolinijašicom po pitanju integracije i migranata, na Fejsbuku piše: „Svjesna sam da neki međunarodni mediji napadaju to što će Danskoj u budućnosti izbjeglice morati da predaju svoje stvari od vrijednosti, kako bi im se platio boravak u centrima za azil. Ta kritika je neopravdana, jer u danskom zakonu već stoji da ljudi koji hoće pomoć od države moraju da prodaju svu imovinu koji posjeduju – vrijedniju od ukupno 10.000 danskih kruna (1.340 evra). To je princip u Danskoj, da oni koji mogu da obezbijede sebi egzistenciju to i rade. To se odnosi na one koji već žive ovdje i sada će se odnositi i na one koji su upravo stigli.“

Ublažene mjere

Prvi nacrt kontroverznog zakona je bio oštriji od verzije koja je pred parlamentom. Prvobitno je vlada željela od izbjeglica da uzme novac i dragocjenosti iznad vrijednosti od 3.000 danskih kruna. Međutim, reakcija javnosti je prisilila vladu da ublaži mjere. Sada izbjeglice mogu da zadrže imovinu od 1.340 evra, a od konfiskovanja je izuzet i nakit koji ima posebnu nematerijalnu vrijednost, kao što su burme.

Vladini napori da ograniči štetu nastalu na međunarodnoj sceni nisu uspjeli. Tijelo UN-a za ljudska prava pozvalo je danskog ministra inostranih poslova Kristijana Jensena u Ženevu kako bi objasnio promjenu u politici svoje zemlje. Agencija UN za izbjeglice, UNHCR, je upozorila da novi zakon može podstaći strah i ksenofobiju, dok ga je Amnesti internešnel osudio kao „diskriminatornu praksu“ prema izbjeglicama koje iza sebe imaju traumu rata.

Iako je ogorčenje veliko, mediji podsjećaju da i zemlje poput Njemačke i Švajcarske imaju takvu praksu. Doduše, u Njemačkoj se izbjeglicama ne oduzimaju novac i dragocjenosti po dolasku u zemlju, ali kada dobiju azil, onda ne mogu primati socijalnu pomoć ukoliko imaju ušteđevinu ili imovinu. To važi i za njemačke građane – osoba koja je duže od godinu dana bez posla i treba da prima socijalnu pomoć, najprije mora potrošiti sve svoje rezerve.

Otežavanje spajanje porodice

Međutim, danska manjinska vlada desnog centra nije stala kod ove mjere u namjeri da ljude odvrati od toga da traže azil u Danskoj. Suština oštrijeg izbjegličkog zakona je pitanje spajanja porodice. Ljudi kojima je odobren azil moraće da čekaju tri umjesto jedne godine prije nego što budu stekli pravo da bezbjednim putem dovedu i svoju porodicu iz domovine.

Prema mišljenju mnogih stručnjaka to je u suprotnosti sa konvencijom o ljudskim pravima. Danski Crveni krst tu promjenu naziva „humanitarnom katastrofom“, ali ministarka Stojberg je spremna na posledice. „Mi smo sa ovim na ivici onoga što međunarodna konvencija dozvoljava“, rekla je ona. „Kažete da smo u suprotnosti sa njom? Hajde da vidimo! Spremni smo da se suočimo sa tužbom na račun ove promene. O imigracionoj politici Danske se odlučuje u Danskoj, a ne u Briselu.“

Autor Kristijan Mork nije tako ratoboran. Samo nekoliko sati nakon što je na Fejsbuk postavio pismo i sliku prstena svoje bake, on je obrisao tu objavu. „Bio sam naivan“, rekao je on, „i nimalo pripremljen za mržnju i bijes koje je izazvalo moje pismo ministarki, ali nadam se da sam bar uspio da iznesem svoje mišljenje.“

Preporuka redakcije