1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Legalizacija hrvatskog bezvlađa

Hrvatska vlada je odlučila legalizirati objekte koji su sagrađeni bez dozvole - ako su bili završeni prije prosinca 2009. Često će naknada za ilegalni objekt biti tek - nekoliko stotina kuna.

default

Ilegalno podignute kuće na otoku Viru

Prve procjene za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata, što ih je izradilo Ministarstvo graditeljstva, govore kako bi legalizacija kuće u prigradskom zagrebačkom naselju Kozari Boku iznosila oko 2800 kuna, a u splitskoj četvrti Sirobuja za isti objekt platilo bi se 2044 kune. Naknada za legalizaciju poljoprivrednih objekata veličine od 600 do 700 kvadratnih metara bila bi nekoliko stotina kuna. 

Od tri kune po četvornom metru

Branko Bacic Kroatien Bauminister

Hrvatski ministar graditeljstva Branko Bačić

Iako će za konačnu računicu trebati pričekati odluke jedinica lokalne samouprave, budući da će cijena legalizacije ovisiti o zoni u kojoj se objekt nalazi, ministar zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Branko Bačić uvjeren je kako će Vladina Uredba o legalizaciji bespravne gradnje potaknuti građane da reguliraju status svojih objekata.

Pojednostavljeno, cijena bi se obračunavala od tri do 25 kuna po četvornom metru, zavisno od zone u kojoj se gradilo, pa će više novca plaćati oni koji su gradili u centru gradova, naspram onih na rubnim dijelovima ili po selima.

Uz to platila bi se i komunalna kazna, koja bi za poljoprivredne objekte bila tek nekoliko kuna, a na sve treba dodati i trošak arhitektonskih elaborata. Lokalna uprava morat će donijeti i zasebne odluke o plaćanju na temelju uredbe i to u roku od mjesec dana. Zahtjevi za legalizaciju moraju biti podneseni do 31. prosinca 2012. godine, a rok do kada je objekt trebao biti izgrađen da bi mogao biti legaliziran, jest 30. studeni 2009. godine.

Nema legalizacije jedino za kuće - u parkovima

Urlaub in Kroatien Flash-Galerie

Otok Korčula: Nelegalna gradnja se ne može ozakoniti na pomorskom i javnom dobru

Ako za primjer uzmemo legaliziranje objekata na otoku Viru, što je uz zagrebački Kozari Bok i splitsko Sirobuje, najpoznatije po bespravnoj gradnji, bez dodatnih komunalnih doprinosa i arhitektonskog elaborata, iznosilo bi od dvije do deset tisuća kuna, ovisno je li unutar ili izvan građevinskog područja.

„Osim nelegalnih objekata koji nemaju akt o građenju, postoji određeni broj objekata koji posjeduju dozvolu, ali su izgrađeni suprotno tom aktu.“, kazao je ministar Branko Bačić, pojašnjavajući na što se odnosi legalizacija. Procjenjuje se kako bi se ovom uredbom moglo riješiti pitanje oko 150 tisuća nelegalnih objekata, no za neke nema legalizacije.

Ozakoniti se, naime, neće moći objekti u nacionalnim parkovima, parkovima prirode i regionalnim parkovima, na infrastrukturnim koridorima te na pomorskom i javnom dobru. Nema legalizacije ni u zaštićenom obalnom području mora u pojasu do 70 metara.

Da li je to pravedno?

Ta je uredba značajna za budućnost hrvatskog sela jer bez nje npr. poljoprivrednici ne mogu podnijeti zahtjev za poticaje i sredstva iz pretpristupnih fondova EU-a.

Novac prikupljen od legalizacije bespravno sagrađenih objekata podijelile bi država i lokalna samouprava, no on se smije trošiti strogo namjenski - lokalne zajednice za uređenje naselja, a država za izradu novog katastra i gruntovnice, te za podizanje energetske učinkovitosti objekata.

I dok je Vlada uvjerena kako su kazne dobro razrađene, predsjednik Ivo Josipović smatra kako su te mjere pomalo nepravedne jer bi vlasnici trebali platiti „što moraju, pa da objekti koji su ionako tu budu legalizirani, a da se dio zgrada koje stoje u agresivnom položaju u odnosu na prirodu i spomenike kulture ukloni“.

Oporba protiv oprosta za nepoštivanje zakona

Mirela Holy Abgeordnete Kroatien

Zastupnica SDP-a Mirela Holy

SDP-ova zastupnica i, prema najavama iz koalicije Savez za promjene, buduća ministrica Mirela Holy smatra kako su kazne „nevjerojatno niske i smiješne te da se upravo zbog njih neće pridonijeti smanjenju ili prestanku bespravne gradnje.“ Holy drži i da je to „ismijavanje pravne države jer se građanima šalje poruka kako se isplati nepoštivanje zakona. Nije sporno da treba regulirati nelegalnu gradnju, ali treba uvesti drakonske kazne kako bi se sve koji imaju tendencije ka takvom ponašanju, odvratilo od nauma.“

Vlada očekuje dobre rezultate, no podsjetimo kada je, kroz novi Generalni urbanistički plan u Rogoznici, nadomak Šibeniku, gdje su provedena brojna rušenja divlje gradnje, kao i na otoku Viru, dobili prigodu za legaliziranje, i to po bitno nižoj cijeni od uobičajene, odaziv je bio gotovo zanemariv. Zbog toga su općinske vlasti najavile kako će opet raditi - bageri! Možda te i ine divlje graditelje ipak privuče vladina uredba.

Autorica: Gordana Simonović

Odg. ur.: Senad Tanović