Lavrov: „BiH ne bi izdržala Dejton 2“ | Politika | DW | 23.01.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Lavrov: „BiH ne bi izdržala Dejton 2“

Kod atlanskih saveznika raste zabrinutost zbog ruskog angažmana na Balkanu: Rusi se pravdaju, Amerikanci optužuju. Šta o toma za DW kaže šef ruske diplomatije Lavrov a šta američki analitičar Server.

„Ne krive nas samo za Balkan, već i za uplitanje u Meksiko, a ja vjerujem i još ponegdje", ironično je odgovorio ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov na pitanje DW da prokomentariše američke optužbe oko ruske uloge u jugoistočnoj Evropi. Objašnjavajući koja je konkretno uloga Moskve na Balkanu, Lavrov je na konferenciji za novinare u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku rekao da su balkanske države „tradicionalni i bliski prijatelji" Rusije, jer, kako je naglasio, neke od njih s Rusima dijele i istu religiju. „Ja ne vidim nijednu drugu ulogu", rekao je šef ruske diplomatije.

Obrazlažući šta bi trebalo preduzeti na Balkanu i u BiH, Sergey Lavrov na upit dopisnika DW iz Njujorka kaže:  „Potrebno je da na Balkanu sarađujemo, kao što smo sarađivali kada je dogovoren Dejtonski sporazum (1995), koji je još uvek temelj za Bosnu i Hercegovinu. Ima još mnogo primjera gde smo zajedno sa našim zapadnim kolegama i drugim zemljama – uključujući i Tursku - sarađivali kako bismo normalizovali situaciju u tom ili nekom drugom delu Balkana".

Odgovarajući na pitanje DW šta misli o ideji da se organizuje „Dejton 2", kao što to predlaže američki kongresmen Majk Tarner (Mike Turner iz Dejtona u Ohaju), koji je od Stejt Departmenta već zatražio da organizuje novu konferenciju o BiH pod tim imenom, Lavrov je izrazio nedoumicu, ali i ruske uslove za to: „Prvo je neophodno da saznamo šta je on mislio s tim. Nisam ništa čuo o tome. Ali ako bi tako trebalo da ponovo pišemo (novi) 'Dejton' – onda smo mi protiv toga. Vjerujem da Bosna ne bi izdržala takav izazov, jer bismo tako iznova počeli da razbijamo njenu državnost."

U „špijunskom" gnijezdu

Ali Amerikanci ruski angažman na Balkanu posmatraju u drugom kontekstu, posebno kad je riječ o geostrategiji. Zato sve češće Srpsko-ruski humanitarni centar u Nišu doživljavaju kao neprihvatljivo vojno prisustvo nadomak osjetljivih granica NATO. Ta zabrinutost kulminirala je sredinom prošle, 2017. godine, kada je pomoćnik zamjenika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Hojt Brajan Ji, zadužen i za Zapadni Balkan, u Kongresu izjavio da Sjedinjene Države nisu toliko zabrinute šta ruska baza nadomak Kosova predstavlja danas, ali jesu „šta bi ona mogla da postane sutra, ako Rusija dobije ono što traži od Srbije – neku vrstu specijalnog, zaštićenog statusa, uključujući i diplomatski imunitet za svoj personal u Nišu".

Odgovarajući na naše pitanje ministar spoljnih poslova Rusije je prokomentarisao i rad baze u Nišu. On je podsjetio da je taj centar obezbijedio pomoć mnogim zemljama, „ne samo u Srbiji, već i Crnoj Gori i, čak još i više, prema zapadu". „Mislim da tamo radi osam Rusa i deset Srba. Oni vrše monitoring stanja kada je riječ o iznenadnim situacijama i kad su u pitanju katastrofe ili prirodne nepogode. Pomažu da se to ublaži, gase požare i šalju tamo specijalnu avijaciju", naveo je Lavrov za DW i dodao: „I pored toga, američki ambasador u Beogradu javno je zatražio od rukovodstva Srbije da ne potpišu nikakav ugovor o imunitetu osoblju tog centra. Tražio je to javno, jer je, navodno, taj centar - kako ga se optužuje - špijunsko gnijezdo." U tom kontekstu, Lavrov je primjetio da se u obrnutoj situaciji, kada državljani drugih zemalja-članica NATO obavljajući zajedničke vježbe u Srbiji traže takvu zaštitu i imunitet, „to uopšte ne dovodi u pitanje."

Serbien Anti-Terror-Übung mit Russland (Beta)

Antiteroristički manevri Srbije i Rusije

Problem je Centar u Nišu, a ne Migovi

Sa druge strane, Danijel Server (Daniel Serwer), profesor na vašingtonskoj Visokoj školi za spoljnu politiku „Džon Hopkins" (John Hopkins)  i dobar poznavalac prilika na Balkanu, ocjenjuje za DW da ruski Centar na samoj granici NATO (Bugarska) nije beznačajan bez obzira što se Srbija izjasnila za evropsku budućnost. U Vašingtonu se naime često mogu čuti prigovori kako Rusi „nemaju dobre namjere" kada je riječ o evropskom putu država Zapadnog Balkana i da nastoje da poremete taj sveprisutni EU-trend.

Komentarišući naoružavanje Srbije ruskim avionima tipa Mig-29, Server ukazuje da američku zabrinutost „prije svega izaziva humanitarni centar". Ruski Migovi poklonjeni vojsci Srbije su, kaže, manje važni, i to ne samo zato što su „zastarjeli i neupotrebljivi", navodi taj akademik i bivši američki diplomata. „Pravo pitanje tiče se političkog i sigurnosnog saveza, a ne nekoliko komada (vojne) opreme", kaže Server i naglašava da „članice Evropske unije ne ugošćuju ruske baze, a ova u Nišu sasvim sigurno ima dvojnu upotrebu (vojnu i civilnu)."

Ali pitanje Centra u Nišu, insistira Server, neće tako lako biti skinuto s dnevnog reda u Vašingtonu. Američki profesor smatra da to Srbiju može čak i da „diskvalifikuje iz članstva za EU".

„Volio bih da živimo u svijetu gdje to ne bi bio problem, ali s Putinom na vlasti i s Rusijom koja izaziva Evropu u više različitih arena – to je veliki problem", rekao je Server za DW.

Optužbe s razlogom?

Obrazlažući dalje ulogu Rusije na Balkanu, ministar Lavrov ocjenjuje da se Rusija „okrivljuje svuda", a što se Srbije tiče, „ona (Srbija) se okrivljuje za sve što se dešava na Balkanu". „Evo, Crna Gora je tek sada prestala da spominje ruski trag u događajima oko kojih su bili toliko verbalno zabrinuti (kao što je pokušaj navodnog državnog udara i atentata na Mila Đukanovića prošle godine za šta se sumnjiče državljani Rusije i Srbije, prim.aut). Ipak, vjerujem da će doći do otrežnjenja", rekao je Lavrov ne nudeći više detalja o događajima u kojima su u Podgorici već utvrđene i neke sudske činjenice.

Danijel Server takođe podsjeća i da nedavni zahtjev Kongresa upućen Pentagonu da u roku od 180 dana dostavi izvještaj koliko svaka zemlja Zapadnog Balkana posjeduje ruskog oružja i vojne opreme, nije samo stvar američkog budžetskog planiranja za narednu godinu. „To nije rutinski zahtjev", tvrdi Server. „To se bazira na ruskom ponašanju u regionu i sklonosti ruskom uticaju koja postoji kod nekih balkanskih političara".