1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Lammert se zauzeo za prava opozicije

U Berlinu je u utorak (22.10.) konstituiran novi saziv Bundestaga. Za predsjednika je izabran po treći put Norbert Lammert koji se u pozdravnom govoru posebno osvrnuo na prava opozicije.

default

Norbert Lammert - novi, stari predsjednik Bundestaga

Za novog predsjednika Bundestaga ponovo je izabran Norbert Lammert, član Kršćanskodemokratske unije (CDU). Za njega je glasao 591 poslanik, dok je 26 bilo protiv, a osam je bilo suzdržano. 64-godišnji Lammert tako treći put za redom obnaša drugu najvažniju funkciju u državi. Lammert je izrazio zadovoljstvom ishodom glasanja rekavši da rezultat za njega istodobno predstavlja i ohrabrenje i obavezu. On je naglasio da je način na koji on razumije funkciju, koju obavlja od 2005. godine, nije uvijek nailazio na oduševljenje ni u vlastitim redovima. Lammert je naime tokom svoja dva prethodna mandata neprestano ukazivao na neovisnost Parlamenta od vlade i time prouzrokovao i nezadovoljstvo u redovima bivše koalicije koju su činili CDU/CSU i FDP. „Nije vlada ta koja kontrolira parlament, već je parlament taj koji određuje i kontrolira vladu“, glasi njegovo često ponavljano upozorenje.

Bundestag konstituierende Sitzung 22.10.2013 Symbolbild Parteien

Crni i crveni (CDU i SPD) će ukoliko postignu sporazum o Velikoj koaliciji biti većina u parlamentu, dok će crveni i zeleni (Ljevica i Zeleni) imati tek 20 posto glasova

Osigurati manjinska prava

U svom nastupnom govoru danas Lammert se založio za očuvanje prava opozicije. „U slučaju formiranja velike koalicije mora biti razjašnjeno da li poslovnik Bundestaga i zakonska pravila u cilju obezbijeđivanja prava manjina moraju biti usklađeni“, rekao je Lammert. U slučaju formiranja velike koalicije, između Unije i SPD-a, opozicija, koju čine Zeleni i Ljevica, u Bundestagu će imati samo 20 posto glasova. To međutim nije dovoljno za formiranje istražnih komisija ili slanje zahtjeva Ustavnom sudu za ispitivanje ustavnosti određenih zakona. Za pokretanje takvih postupaka potrebna je četvrtina glasova svih poslanika u Bundestagu. Prema Lammertovim riječima sve stranke zastupljene u Bundestagu su već izrazile spremnost za usaglašavanje ovih odredbi kako opozicija ne bi izgubila svoju moć u parlamentu. „Kultura jedne parlamentarne demokratije dolazi manje do izražaja kroz postojanje većine, već kroz to da manjine imaju određena zakonska prava“, rekao je Lammert.

Od ove godine Bundestag će imati i šest potpredsjednika: iz redova CDU-a i SPD-a po dva, dok Zeleni i Ljevica imaju po jednog zamjenika parlamenta.

Vlada u tehničkom mandatu

Konstituiranjem novog saziva Bundestaga zvanično završava mandat dosadašnje vlade Angele Merkel. Predsjednik Njemačke Joachim Gauck će danas poslije podne uručiti kancelarki i ministrima iz njene vlade certifikat o razrješenju s dužnosti.

Bundestag konstituierende Sitzung Plenarsaal 22.10.2013

Novi savez Bundestaga broji 631 poslanika

No stara vlada ostaje u tehničkom mandatu sve do formiranja novog saziva vlade. To važi i za članove FDP-a – stranke koja u novom sazivu više nije zastupljena u Bundestagu.

Kršćanskodemokratska unija Angele Merkel u srijedu započinje koalicione razgovore sa Socijaldemokratskom strankom s ciljem formiranja nove vlade. Cilj obje stranke je postizanje koalicionog sporazuma i formiranje nove vlade do Božića. U koalicionim razgovorima će, kako se očekuje, učestvovati oko 75 političara iz redova CDU/CSU i SPD-a. Šefica Unije Angela Merkel je na sastanku Kluba poslanika CDU-a pripremila članove svoje stranke na uzbudljive razgovore. „Ovo će biti napete sedmice“, rekla je šefica CDU-a prema navodima učesnika ovog sastanka. U slučaju SPD-a o koalicionom sporazumu će odlučiti članstvo ove stranke.

Autorica: Zorica Ilić (dpa, afpd)

Odgovorni urednik: Svetozar Savić

default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.