1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Lakše do posla u Njemačkoj?

Kvalifikovana umjesto pomoćna radna snaga. Ova promjena statusa bi mogla biti moguća za strance u Njemačkoj koji iskoriste mogućnosti za priznavanje svojih diploma stečenih u domovini.

Za njegove kolege se isplatilo to što su se odlučili da pokrenu proces priznavanja ranije stečenih diploma, prenosi Steffen Rudolph, član sindikalnog vijeća u firmi Randstad. "Oni su sretni što više ne rade samo kao pomoćnici, što su činili godinama, nego su u prilici da sada dobiju posao i kao kvalifikovani radnici, što se i plaća više", kaže Rudolph.

Steffen Rudolph

Steffen Rudolph

Firma Randstad se bavi iznajmljivanjem i posredovanjem u pronalasku radne snage. Ona pod ugovorom ima oko 50.000 radnika širom Njemačke. Oko 45 odsto njih su pomoćni radnici. Steffen Rudolph ističe kako Randstad nema pregled koliko tih radnika ima diplome koje su stekli u svojim domovinama.

Stvari su se promijenile u novije vrijeme, kada u Randstadu primaju nove radnike pod ugovor. "Kod prvog razgovora možemo ustanoviti koje kvalifikacije i kompetencije imaju oni koji se prijavljuju. Ukoliko steknemo utisak da to ima smisla, onda se pobrinemo za to da se sakupe sva dokumenta i zajednički pokrećemo proces priznavanja diploma. Randstad preuzima troškove. Ova firma, sama ili uz pomoć Agencije za rad, finansira i dokvalifikaciju, ukoliko je to potrebno", prenosi Rudolph.

Tražena kvalifikovana radne snaga

I manje firme u međuvremenu podržavaju svoje radnike u ovom procesu. Primjer za to je firma Horst Busch Elektrotechnik GmbH iz Hamburga. Ova firma je platila proces priznavanja diploma za trojicu svojih radnika koji potiču iz Velike Britanije, Poljske i Bugarske. Njih trojica sada smiju da rade na gradilištu kao električari. Ovo zanimanje nije zakonski zaštićeno i za to nije potrebna neka posebna diploma. Ipak, ne smije baš svako da radi na električnim vodovima, a i firma koja ima kvalifikovane radnike može drugačije da se postavi na tržištu.

"Firmama su za određene vrste radova potrebni stručni radnici. U suprotnom, osiguravajuće firme odbijaju da isplate odštetu u slučaju da dođe do neke štete. Zbog toga firme motivišu svoje radnike da pokrenu proces priznavanja dioploma", pojašnjava Peter Kürner. On je savjetnik u preduzeću "Netzwerk IQ - Integration durch Qualifizierung" (Mreža za integraciju uz pomoć kvalifikacije). Kürner ipak dodaje kako neke firme i nisu zainteresovane za priznavanje diploma, jer bi onda te radnike morale i da plaćaju više.

U Njemačkoj već neko vrijeme rade njegovatelji iz BiH

U Njemačkoj već neko vrijeme rade njegovatelji iz BiH

Priznavanje diploma se isplati

U jednom izvještaju njemačkog Saveznog instituta za obrazovanje u privredi (BIBB) navodi se kako klinike i starački domovi u Njemačkoj one koji se prijave za posao i prije bilo kakvih razgovora šalju na savjetovanje o priznavanju diploma. Poslovi u zdravstvu i u staračkim domnovima su strogo zakonski uređeni i njih smiju da obavljaju samo oni koji imaju kvalifikaciju za to. U ovoj branši već sada postoji veliki nedostatak kvalifikovane radne snage.

Ipak, teško je reći da li se u svim slučajevima isplati ulaganje više stotina eura u proceduru priznavanja diploma. Ne postoje tačni podaci o tome da li svi oni kojima se prizna diploma dobiju i veću platu ili bolje radno mjesto. Jedno istraživanje koje je sprovela Agencija za rad pokazalo je da u svakom slučaju, kod onih radnika kojima se prizna diploma stečena u inostranstvu, za trećinu opada vjerovatnoća da će biti raspoređeni na radno mjesto koje je ispod njihovog nivoa kvalifikacije. Njihovi prihodi se povećaju za oko četvrtinu. Čak i samo djelomično priznanje kvalifikacije ima pozitivan efekat.

Ima još mnogo toga da se poboljša

Njemačka vlada, uz pomoć posebnog Evropskog socijalnog fonda, će do 2018. povećavati sredstva koja se izdvajaju za savjetovanje, kurseve jezika i dokvalifikaciju stranih radnika. Marie-Louise Veddern, referentica u Odjelu za priznanje stranih diploma pri Ministarstvu obrazovanja, tvrdi da u samim firmama ima još mogućnosti za podršku ovom procesu. Firme bi mogle finansirati doobuku svojih radnika, mogle bi im za to dati slobodne dane ili bi i same mogle angažovati nastavno osoblje za razne kurseve.

Pogledajte video 04:58

Njemački poslodavci zadovoljni bh. njegovateljima

Mnoge firme ipak sumnjaju u to da su diplome stečene u inostranstvu isto toliko vrijedne kao i one stečene u Njemačkoj. "I mi imamo iskustvo da su neka znanja koja su radnici stekli u inostranstvu zastarjela ili nepotpuna", kaže Steffen Rudolph: "Takve radnike bi mogli poslati na ona radna mjesta koja nisu toliko zahtjevna. Sve to bismo izbjegli ako se u proceduri priznavanja diploma uvede ono što se zove test kompetencije." Vlasti, naime, na osnovu priloženih dokumenata procjenjuju koje su zajedničke tačke, a koje razlike postoje između zanimanja u inostranstvu i onog koje je pod istim nazivom priznato u Njemačkoj. Praktični test na radnom mjestu, posebni testovi ili razgovori predviđeni su samo u izuzetnim slučajevima. Naprimjer, ako je riječ o nekoj izbjeglici koja nema nikakvu dokumentaciju sa sobom. Takve procedure koštaju mnogo novca i one nisu standardizovane.

Evgenia Toliarou se nalazi na početku procedure priznavanja diplome Ova Grkinja je ima diplomu pedagoga za djecu s posebnim potrebama. Diplomu je stekla u Škotskoj. Već godinu dana živi u Njemačkoj i sada želi da radi u jednoj školi s djecom zaostalom u razvoju. "Sa svih strana čujem da se traži baš to zanimanje. Zbog toga sam mislila da će sve biti jednostavno", kaže Evgenia. Ipak, sve se pokazalo mnogo težim. "Raspitivala sam se u brojnim organizacijama. Neke nisu znale da me savjetuju šta da radim sa svojom diplomom, a neke su mi dale potpuno pogrešne informacije."

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu