Lajčakova kandidatura za UN

Profesionalnost i odgovornost – to je credo Miroslava Lajčáka. Tih principa on se pridržavao u svojoj dosadašnjoj diplomatskoj karijeri. 53-godišnji političar iz slovačkog Poprada trenutno je već treći put na funkciji slovačkog šefa diplomatije. Prvi put on je bio ministar vanjskih poslova od januara 2009. do jula 2010. godine – kao kandidat koji ne pripada nijednoj političkoj partiji. U drugom i trećem mandatu premijera Roberta Fico-a od aprila 2012. do marta 2016. i od marta 2016. pa do danas Lajčák ima funkciju vicepremijera i šefa diplomatije ali i ovaj put kao političar bez stranačke pripadnosti.

Nema sumnje da Lajčák u svojoj zemlji već godinama uživa veliku popularnost. To je u razgovoru za Deutsche Welle potvrdio i Matúš Kostolný, glavni i odgovorni urednik slovačkog dnevnog lista Dennik N. „Ubijeđen sam da bi većina Slovaka bila jako ponosna kada bi Miroslav Lajčák bio izabran za generalnog sekretara UN-a", kaže Kostolný. Lajčák uživa glas posebno uvjerljivog i izrazito prefesionalnog političara.

Lajčák zaista može da se pohvali nizom istaknutih funkcija u svojoj karijeri. Kao apsolvent moskovskog Državnog instituta za međunarodne odnose i Pravnog fakulteta u Bratislavi, Lajčák je 1988. počeo da radi za Ministarstvo vanjskih poslova tadašnje Čehoslovačke. Sa samo 31 godinu on je, kao ambasador u Japanu, bio najmlađi diplomata na ovoj funkciji. No, najznačajnije područje njegove diplomatske karijere bila je bez sumnje regija Zapadnog Balkana. On je najprije od 2001. do 2005. bio ambasador Slovačke u SR Jugoslaviji (kasnije Državnoj zajednici Srbije i Crne Gore), Albaniji i Makedoniji. 2006. je bio povjerenik EU za provedbu referenduma o nezavisnosti Crne Gore.

Diplomatska vještina

Vrhunac Lajčákovog angažmana na Zapadnom Balkanu bilo je njegovo imenovanje za visokog predstavnika UN-a i specijalnog predstavnika EU u Bosni i Hercegovini u julu 2007. Na ovoj poziciji on je ostao do januara 2009. „Miroslav Lajčák je po mom mišljenju bio prvi diplomata u pravom smislu te riječi - na funkciji visokog predstavnika u BiH, kaže Aleksandar Trifunović, glavni i odgovorni urednik dobro posjećenog bosanskog portala Buka. „Svi njegovi prethodnici ostali su nam u sjećanju kao osobe sa posebno emocionalnom povezanošću sa BiH. Britanac Paddy Ashdown je čak kupio kuću na Jablaničkom jezeru", kaže Trifunović i dodaje: "Drugi visoki predstavnici prije njega su otvoreno galamili protiv domaćih političara ili su bili veoma glasni u svojim zahtjevima. Lajčák je svoje zadatke ispunjavao mirno i skoro perfektno", smatra Trifunović. Sa domaćim političarima njegovao je dobre odnose. Predsjednik RS Dodik ga je zvao "Mali", što dovoljno govori o odnosu prema njemu", smatra Trifunović.

Lajčákov osjećaj za diplomatiju potvrđuje i Daliborka Uljarević iz crnogorskog Centra za građansko obrazovanje (Center for Civic Education - CCE). „Miroslav Lajčák je sposoban diplomata. On je oduvijek znao dobro opipati puls EU i djelovati na odgovarajući način", kaže Uljarevićeva.  Ali kada se radi o tome da izdvoje posebne Lajčákove diplomatske ili političke uspjehe u BiH ili Crnoj Gori i Daliborka Uljarević i Aleksandar Trifunović imaju isto mišljenje: "On ljudima nije ostao u sjećanju po nekom posebnom političkom il diplomatskom uspjehu. Toga nije bilo", kaže Trifunović. 

Moguća podrška Moskve

Lajčákova oprezna diplomatija, bazirana na kompromisu, bi ga mogla dovesti na vrh svjetske diplomatije. Pored Vuka Jeremića, Lajčák važi kao kandidat broj 2 za mjesto generalnog sekretara UN-a - odmah iza veoma favorizovanog komesara UN-a za izbjeglice Antonia Guterresa. U krugovima bliskim UN-u ali i medijima se priča da bi Lajčak mogao čak dobiti i podršku Moskve.

Rusija je izrazila želju da nakon Ban Ki-moona, kojeg su podržavali Amerikanci, sada jedan političar iz istočne Evrope postane generalni sekretar UN-a. Ove špekulacije su postale zanimljive kada je slovački premijer Robert Fico u avgustu posjetio Moskvu. "U Slovačkoj se nagađa da je Fico bio u Moskvi, kako bi zamolio za podršku Lajčakovoj kandidaturi", kaže Kostolný, odgovorni urednik lista Dennik-N. No, kontroverzna politika koju vodi Fico ali i antiizbjeglička politika vlade bi mogla možda štetiti Lajčakovoj kandidaturi. „Lajčák je do sada bio glas razuma. Niz puta on je pokušao da ublaži radikalne pozicije slovačkog premijera oko izbjegličke krize, odnosa prema Velikoj Britaniji ili po pitanju simpatija za Rusiju i da ih približi duhu jednog EU-političara i doprinese smirivanju napetosti. Ali sada bi Lajčák mogao biti žrtva takve politike vlade, čiji je i sam član", tvrdi Kostolný.

Nakon što je slovački premijer Robert Fico tokom pomenute posjete Rusiji kritikovao sankcije EU prema Moskvi, moglo bi se desiti da 5. oktobra neka važna zapadna zemlja, kao članica Vijeća sigurnosti, uloži veto na Lajčákovu do sada uspješnu kandidaturu. Tokom posljednjeg neformalnog glasanja 29. septembra, odmah nakon posjete Ficoa Moskvi, Lajčák je dobio osam pozitivnih ali čak sedam negativnih glasova. To je najveći broj negativnih glasova od početka neformalnog izglasavanja Vijeća sigurnosti o mogućem kandidatu za generalnog sekretara UN-a.