1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Lajpciška književna nagrada

U centru pažnje Rusija - Lajpciška književna nagrada Gerdu Koenenu i Michaelu Ryklinu

Lajpciška književna nagrada za evropsko razumijevanje se dodjeljuje od 1994. godine i to onim književnicima koji su svojim djelima doprinjeli razumijevanju u zemljama srednje i istočne Evrope. U do sada nagradjene autore spadaju Peter Nadaš, Aleksandar Tišma, Imre Kertesz, Eric J. Hobsbawn, Hanna Krall, Claudio Magris, Bora Ćosić, Slavenka Drakulić i, prošlogodisnji dobitnik Juri Andruchowytsch. Nagrada u iznosu od 15.000 Eura ove godine će biti dodijeljena u Martu, u okviru otvaranja Lajpciškog sajma knjige. Ovogodišnji dobitnici ovih priznanja, ruski esejista-filozof Michail Ryklin te njemački istoričar i publicista Gerd Koenen (inače pisac knjige pod naslovom "Ruski kompleks"), predstavljeni su ove nedjelje u Berlinu njemačkoj javnosti.

Prošle godine kada je Evropska unija jasno dala do znanja da ne razmišlja o skorom primanju Ukrajine u svoje članstvo, dobitnik lajpciške nagrade se zvao Juri Andruchowytsch. Čovjek, koji u svojim esejima ne opisuje samo rastrganost svog ukrajinskog zavičaja, već i uticaje koje na njega samog ostavlja Evropa. Ovoga puta na sajmu knjige u Leipzigu žiri će u centar pažnje staviti Rusiju te njen odnos sa Njemačkom. Nagradjivanjem Gerd-a Koenen-a te Michaila Ryklina za njihova kulturna ostvaranja, ponovno se aktualiziraju pojedina politička pitanja. Njemački publicista Gerd Koenen o tome kaže:

"Ja ne mislim da su naše knjige komplementarne. Moja knjiga govori o istorijskim i problematičnim fascinacijama, te privlačnostima i odbojnostima u fazi svjetskog rata. Knjiga gospodina Ryklina s druge strane govori o današnjem vremenu te o pozadini propasti sovjetske istorije. Medjutim na odredjeni način one su ipak komplementarne. Zato što nam njegova knjiga danas postavlja pitanje: Kako mi gledamo na te stvari tamo? I kako ih razumijemo?"
U svojoj knjizi "Ruski kompleks", Gerd Koenen prikazuje istoriju njemačke istočne orijentacije izmedju 1900. i 1945. godine. Pri tom on rekonstruira jedno napeto područje sačinjeno od osjećanja nadmoćnosti te osjećanja nižih vrijednosti, koje na koncu postaje plodno tlo za totalitarne ideologije. Nakon 1989., sudeći prema završnim predvidjanjima autora, Rusi i Nijemci su se vratili u – kako sam autor kaže - jedan "normalan istorijski položaj", i prinudjeni su da se medjusobno promatraju citat "trijeznim očima". Michael Ryklin, jedan od renomiranih filozofa Rusije medjutim tvrdi da preobražaj autokratskog sistema pod vodjstvom Vladimira Putina, zapravo o tome govori jednim drugim jezikom:

"Mišljenja sam da bi evropske vlade morale shvatiti odnos koji postoji izmedju snabdijevanja energijom i ljudskih prava. Ne može se biti nekom pouzdani partner i istovremeno proganjati protivnike u sopstvenoj zemlji."

O raznim oblicima tog proganjanja i njihovim razlozima Ryklin piše u svojoj knjizi pod naslovom "Sa pravom jačeg". Povod je bio proces koji je vodjen zbog umjetničke izložbe pod nazivom "Pažnja, Religija", koja je 2003. godine u Moskvi bila uništena. Tom prilikom sudski nisu bili proganjani počinitelji ovog vandalizma, nego umjetnici i organizatori izložbe. U procesu koji je uzburkao javno mnijenje, oni su osudjeni zbog citat "uvrede religioznih osjećaja ruskog naroda" i pod prijetnjom da bi mogli biti odvedeni u logor. Michail Ryklin opisuje u svojoj knjizi ne samo proganjanje umjetnosti koje podsjeća na sovjetska vremena, zatim antisemitizam te pojačano savezništvo ruske pravoslavne crkve sa tajnom službom, već posebno izvještava i o nestanku civilne hrabrosti, o pasivnosti te narastajućem strahu medju stanovništvom.

"Kada čitamo njemačku štampu, dobijamo manje ili više slične utiske, kao i prilikom čitanja moje knjige. Ali kada slušamo političke govore, utisci su nam potpuno drugačiji. Dakle, te dvije sfere se razvijaju paralelno. Dodirne tačke izmedju njih su postale rijetke. Radi se o dvije potpuno različite slike Rusije."

Gerd Koenen tvrdi da se zapravo radi o tome da se u Rusiji razvija jedno šarliko društvo. Medjutim prema njegovim riječima nada da će jedna jaka država imati sve pod svojom kontrolom je varljiva. Ne samo borci za ljudska prava, nego i evropski privredni i politički predstavnici bi morali zatražiti više civilnih standarda u ovoj zemlji. A što se tiče samih Rusa, dodaje Michail Ryklin, vrijeme im je da se oslobode svojih "evropskih kompleksa" i da se konačno otvore prema kontinentu. I to čitajući i putujući. No ovo posljednje odmah pada u vodu i to zbog notorne činjenice da od ukupno 146 miliona Rusa samo 10 miliona njih posjeduje pasoš.