1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Lajendeker: „Obavještajci BND-a rade za svoj račun“

Dvije i po godine nakon što je svijet saznao o sveobuhvatnoj špijunaži NSA, smijenjen je šef njemačke službe BND Gerhard Šindler. On nije ni znao šta mu dešava u kući, kaže za DW istraživački novinar Hans Lajendeker.

default

Pulah

DW: Prošlo je dvije i po godine otkako su Nijemci – inače osjetljivi na pitanja zaštite podataka – praktično zanijemili kada se otkrilo da ih američka NSA špijunira u velikom stilu. Ta služba je čak sarađivala i sa njemačkom službom namijenjenom inostranstvu BND, čiji je šef Gerhard Šindler sada smijenjen. Zašto tek sada?

Hans Lajendeker: Jer se tada smatralo da on nije znao šta rade odjeljenja njegove službe. Ali je analizom utvrđeno da tako nešto nije rijetkost u BND-u. To znači da BND, koji ove godine slavi 60 godina postojanja, vodi neki svoj život – nezavisno od toga ko je predsjednik te službe. I Šindler je zbog toga ispaštao. U ovom slučaju su godinama korišćene ključne riječi (pojmovi za pretragu koje su BND-u doturale američke službe, a na osnovu kojih je onda njemačka služba špijunirala brojne osobe, čak i recimo predstavnike francuske vlasti, prim. red.), a da Šindler pri tome nije znao o čemu se radi.

BND bi trebalo da je podređen Kancelarskom uredu i kontrolisan od strane nadležnog odbora Bundestaga. Šta razlikuje tvu instituciju od drugih?

Hans Leyendecker

Hans Lajendeker

Prije svega to što tamo rade obavještajci, a neki od njih uvijek rade za sopstveni račun – čak i protiv svojih šefova. Mnogi pristojno obavljaju svoj posao, ali je u biti tajne službe da u njima postoji i poseban soj ljudi. Zato su šefovi uvijek u vrućim stolicama jer su im radnici takvi kakvi su.

I u njemačkim tajnim službama nisu svi bili oduševljeni praksom da BND dostavlja podatke američkoj NSA. Ko su bili interni kritičari takve prakse?

Konflikti zapravo postoje u svim odjeljenjima. Teško je dovesti pet tajnih službi za isti sto i naći zajedničku liniju. Postoje različiti parcijalni interesi, najprije je bilo 13 odjeljenja, a sada ih ima 12. Odjeljenje koje je izgubilo taj status bilo je u nekoj vrsti pobune. Takve napetosti i nezadovoljstvo zaposlenih koji su pogođeni poznajemo iz svih institucija. Samo, kod tajnih službi to ima ekscesivni oblik.

Svojevremeno je Angela Merkel, kada se saznalo da je prisluškivan i njen telefon, poručila Amerikancima da nije pristojno da „prijatelji“ prisluškuju jedni druge. Ali BND je godinama bio praktično pomoćno osoblje Vašingtona. Zašto Kancelarski ured nije mogao bolje da kontroliše tu službu?

Kancelarski ured je dobijao naznake na takvo ponašanje, ali nije slijedio te tragove. To je veliki problem. U tom uredu postoji koordinator rada tajnih službi, gospodin Friče, koji je upozoravan na dešavanja, ali je sve to gurao u fijoku. A citat Angele Merkel, da prijateljima ne pristaje da se prisluškuju, takođe se ispostavio kao netačan jer je BND sam u nebrojenim slučajevima prisluškivao prijatelje iz Pariza, Rima i druge.

Da li su poslije afere sa NSA komunikacijske navike Nijemaca postale drugačije? Da li se, recimo, povjerljive stvari radije ne pričaju telefonom?

Ne. To je pitanje koje traje nekoliko dana tokom kojih možda pomislite da ste prisluškivani. Ali ne vjerujem da se u ponašanju nešto dramatično promijenilo. Ima nekoliko telefona povezanih sa parlamentom koje nije tako lako prisluškivati. Pa ipak, i tu hakeri uspjevaju da provale sistem. U običnim okolnostima ljudi pričaju isto kako su i prije činili.

Šta pod novim rukovodstvom BND može i treba da radi drugačije?

Nada je svakako da više neće svako raditi za svoj račun. Drugo, treba tražiti nove puteve na polju kibernetičke-bezbjednosti. Treće, planirano je preseljenje iz Pulaha (naslovna fotografija), gdje je smješten BND, u Berlin. To je kod BND-a veoma komplikovano jer govorimo o ukupno 6.500 saradnika od kojih će 1.000 ostati u Pulahu dok će drugi mahom boraviti u novoj centrali u Berlinu. Novi šef BND-a imaće težak zadatak da služba ostane jedinstvena cjelina.

*Hans Lajendeker (66), spada u najeminentnije istraživačke novinare Njemačke. Od osamdesetih godina je iznio na svjetlost dana brojne afere u visokoj politici. Radi za minhenski list Zidojče cajtung.

Preporuka redakcije