Lažni svjedoci: Nema kazne za manipulaciju očajem | Politika | DW | 03.08.2015
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Lažni svjedoci: Nema kazne za manipulaciju očajem

Procesuiranje ratnih zločina veliki je i višegodišnji izazov za BiH. No, kako sada stvari stoje, ova zemlja će se morati pozabaviti i još jednim, velikim problemom - intenziviranoj pojavi lažnih svjedoka.

Bosna i Hercegovina (BiH) i danas se bori s avetima prošlosti. Mnoge obitelji još uvijek bezuspješno traže svoje nestale kako bi, nakon skoro četvrt stoljeća, sahranili njihove kosti. Najmanji trag ili informaciju o mjestu gdje su zakopani, vide kao slamku spasa u konačnom smiraju žrtava.

Na žalost, u BiH su, tko zna iz kojih pobuda i namjera, brojni spremni lažno svjedočiti i manipulirati očajem onih koji su još uvijek u potrazi za svojim nestalima, a što je posebno zabrinjavajuće, svakim danom njihov broj je veći. Sudeći po dosadašnjim slučajevima, kazne za zaštićene svjedoke koji lažno svjedoče ili nema a događa se da budu čak i nagrađeni.

"Oprostio bih ubojici svoga sina. Čak bih ga i nagradio samo da mi kaže gdje su njegove kosti da ga mogu dostojno pokopati", ovo je nedavno kazao prisutnim novinarima Drago Galić, otac ubijenog Zorana, jednog od 19 nestalih Hrvata u Bugojnu, za koje se ni do danas ništa ne zna. Ovaj otac ostao je šokiran nakon što se pokazalo nevjerodostojnim još jedno svjedočenje zaštićenog svjedoka Tužiteljstva BiH o lokaciji gdje su zakopani ubijeni Bugojanci.

Isti očaj dijele sve obitelji nestalih i ubijenih u posljednjem ratu u Bosni i Hercegovini.

Hatidza Mehmedovic

Hatidža Mehmedović

"Ne bih nikome poželjela ovakav pakao od života. Tih lažnih pokazivanja bilo je više puta, ne jednom. Kada su govorili lažno gdje su zakopani naši najmiliji, ne samo da nisu bili pošteni prema nama preživjelima, nego i prema samim žrtvama, koje tražimo kako bi konačno našle svoj smiraj. To je kopanje po živim ranama", kaže Hatidža Mehmedović, predsjednica Udruženja Majke Srebrenice za DW.

Ona svjedoči o osobnom slučaju kada je osoba došla s lažnom informacijom o 11 lokacija gdje su zakopane žrtve masovnog zločina. "Sa osobama koje rade na ekshumacijama otišla sam na ta mjesta, ali se ubrzo pokazalo da nema niti naznaka da su tu zakopani naši najmiliji", kaže ona, "Mi bismo prihvatili i platiti pravu informaciju jer se riječima ne može opisati koliko to nama znači, kako je teško živjeti u neizvjesnosti jer ne znate gdje su zakopani vaši pobijeni".

Istraga na krivom tragu

Posljednji u nizu skandala oko nevjerodostojnosti svjedoka, ovaj put Tužiteljstva BiH, otkrio je urednik Večernjeg lista, izdanja za BiH, Jozo Pavković, upravo na slučaju nestalih iz Bugojna.

"Bio sam svjestan rizika kada sam objavio priču o zaštićenom svjedoku. Posumnjao sam da je on jedan u nizu koji je želio istragu usmjeriti na krivi trag", kaže Pavković za DW pojašnjavajući da se željela otkriti istina ili da se konačno jedan lažni svjedok privede pravdi.

"Ako se i ovaj put ne procesuira lažno svjedočenje, onda će i svi budući svjedoci bez straha moći zavaravati tragove da se ne bi otkrile mnoge druge istine. Neće se bojati da će odgovarati. Držim da iza lažnih svjedoka svakako stoje neki kriminalni, a vrlo vjerojatno i politički krugovi koji tako usmjeravaju istrage u krivom smjeru", komentira urednik Pavković.

Zaključuje da za pomirenje treba istina. "Kada se utvrde sve istine, bez obzira tko je počinio zločin i tko su žrtve, tko je kriv za mnoge druge zločine ne samo nad Hrvatima, nego i za zločine nad Bošnjacima i Srbima. To je preduvjet da možemo napraviti dobar teren za tolerantan život", navodi Pavković za DW.

Žrtva lažnih svjedoka

Jedna od žrtava lažnih svjedoka je i Vice Vukojević, bivši ustavni sudac Republike Hrvatske, koji se 11 godina borio s lažnim optužbama "anonimne" nepoznate Bošnjakinje za silovanje u Mostaru.

Josip Muselimovic Anwalt aus Mostar Flash-Galerie

Joisp Muselimović

Epilog cijelog slučaja, koji je potresao javnost dvije zemlje, BiH i Hrvatsku, je poznat. Tužiteljstvo BiH, nakon dvogodišnje potrage Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), potvrdilo je Hrvatskom državnom odvjetništvu da "anonimna" Bošnjakinja uopće ne postoji.

"Nikakvog sudskog postupka nije ni bilo jer se dokazalo da za njim nije bilo potrebe jer ta osoba uopće ne postoji, a i sama predsjednica udruge silovanih žena to je potvrdila. Na žalost, ovim se pokazalo da se ne preza od najprizemnijeg udara na ljudsko dostojanstvo", komentirao je za DW Vice Vukojević, navodeći da ga se ovim željelo spriječiti da svjedoči u slučaju 'Krunoslav Prates' pred njemačkim sudom.

U BiH je vrijeme pokazalo da su upravo zaštićeni i nevjerodostojni, lažni svjedoci odredili i neke od najvažnijih sudskih postupaka ove zemlje nakon rata. Mostarski odvjetnik, Josip Muselimović posebno govori o intenziviranoj pojavi lažnih svjedoka u BiH.

Vlada FBiH isplatila milijun maraka lažnom svjedoku

Kao odvjetnik u procesu jednog od lažno optuženih osoba za ubojstvo doministra MUP-a Joze Leutara, prisjetio se i skandaloznog i danas nerazriješenog slučaja, kada je dokazana nevjerodostojnost zaštićenog svjedoka kojem je Vlada FBiH isplatila čak milijun konvertibilnih maraka (KM).

"Jedan kriminalac neovlašteno je odveden iz Kazneno popravnog zavoda u Zenici (KPZ) i odveden na obuku što treba govoriti. Nikada taj čovjek nije odgovarao zbog lažnog svjedočenja i nikada od njega nije zatražen povrat sredstava do kojih je došao na nezakonit način", kaže odvjetnik Muselimović za DW.

"Društvena zajednica, odnosno, Tužiteljstvo BiH, mora hitno i interventno reagirati na često pojavljivanje lažnih svjedoka, ljudi koji su instrumentalizirani ili honorirani da ne govore istinu da bi, vjerojatno, zaštitili neke druge ljude da ne bi došli u sferu krivičnog progona", zaključuje ovaj odvjetnik.

Međutim, Kazneni zakon BiH za lažno svjedočenje predviđa kaznu do 10 godina zatvora, a činjenica je da je u BiH za lažno svjedočenje o ratnim zločinima do sada podignuta samo jedna optužnica.

O kazni za takvu manipulaciju ljudskim očajem Hatidža Mehmedović kaže: "Oni su sami sebi kazna i takve će stići božja kazna. To su poigravanja s emocijama žrtava. Ja, kada bih znala istinu gdje su skrivena tijela bilo kojeg čovjeka iz bilo kojeg naroda, to bih kazala, pa makar me koštalo života".

Na žalost, unatoč pravosuđu "u ovom životu", čini se da se mnoge obitelji nestalih i danas nadaju "božjoj kazni" za lažne svjedoke.