Lažni mit o nogometnim bogatašima

"Oni znaju da jure prema zidu, ali ne koče!" Tim je riječima šef VdV-a Ulf Baranowsky zaprepastio njemačku javnost i razbio uvriježeno mišljenje o nogometašima koji na koncu karijere imaju podeblji račun u banci, te nekoliko sportskih automobila u garaži komforne vile na rubu Münchena, Berlina ili Frankfurta.

"Između 20 i 25 posto svih profesionalaca nakon nogometne karijere je prezaduženo ili je bez prebijene pare", kazao je Baranowsky za agenciju SID. Njihova egzistencija ovisi o pomoći države (socijalna davanja) ili supruga, naravno ukoliko supruge uopće rade.

"Zato mi našim članovima preporučamo da ne kupuju skupe aute, već da ulažu u obrazovanje. Kad-tad dođe dan X, a svatko zna da na nogometnom terenu samo jedan jedini prekršaj može značiti dan X", priča Baranowsky o mogućnosti da teška ozljeda u tren oka prekine sportsku karijeru vrhunskih nogometaša. I pod znak pitanja dovede njihovu egzistenciju.

Po informacijama Udruge profesionalnih igrača, samo je oko deset posto njemačkih vrhunskih igrača tijekom karijere zaradilo toliko novca da se ne mora brinuti za "stare dane".

Velike razlike u plaćama

Razlike u primanjima u njemačkom profesionalnom nogometu su drastične. "Profesionalac" je u Njemačkoj svaki igrač koji ima ugovor s nekim klubom iz prve, druge ili treće lige. Klubovi u pravilu ne objavljuju primanja igrača. No poznato je u nižim ligama, primjerice u Regionalnoj ligi (4. liga), gdje ne nastupaju profesionalci, mnogi igrači mjesečno dobivaju maksimalno 400 eura plaće, i to pod uvjetom da su klubovima non-stop na raspolaganju.

"Kako to može samo funkcionirati?", pita se Baranowsky aludirajući na jednostavnu činjenicu da ti nogometaši moraju (izvan nogometnih voda) zaraditi za život.

Najbolji igrači iz Bundeslige godišnje zarađuju i po nekoliko milijuna eura. No, oni su samo manjina - i nisu predmet briga VdV-a. Brige sindikatu pričinjavaju igrači kojih je najviše, igrači čije godišnje plaće iznose možda i po nekoliko stotina tisuća eura. Na prvi pogled puno novca. Novca koji je kriv da igrači počnu živjeti na "visokoj nozi", kaže Baranowsky: "Igrači ne štede za vrijeme nakon profesionalne karijere. Ili imaju loše savjetnike. Novac razbacuju investirajući ga preko sumnjivih financijskih savjetnika, mnogi se jednostavno ne brinu dovoljno oko financijskih aspekata."

(Pre)velika očekivanja roditelja

Često su problem i roditelji igrača: "Klubovi im znaju prodavati iluzije koje nije moguće ispuniti. Pogotovo mladi roditelji vjeruju da će baš njihovo dijete jednoga dana postati superzvijezda. To doista postigne samo nekoliko igrača". Sindikat njemačkih igrača opominje da nije pametno sve karte u karijeri staviti isključivo na nogomet. Potreban je i "plan B". Prije svega dobro obrazovanje, kako bi u slučaju potrebe egzistencija mogla biti osigurana i na radnom mjestu koje nema veze s nogometom.

Diskusiju oko obrazovanja nogometaša u Njemačkoj je posljednjih dana "isprovocirao" slučaj Juliana Draxlera. Taj tinejdžer je trenutno među najpoznatijim mladim igračima u Bundesligi. Kao 17-godišnjak on je nedavno debitirao za prvu momčad Schalkea 04 i tako postao najmlađi igrač u povijesti koji je u Bundesligi nosio dres "kraljevsko plavih".

Trener momčadi iz Gelsenkirchena Felix Magath u razgovoru s Draxlerovim roditeljima zaključio je da bi mladić, zbog velikog talenta, trebao napustiti školu i posvetiti se isključivo nogometu. Savjet je Draxler poslušao. On je potpisao prvi profesionalni ugovor i školi (barem u dogledno vrijeme) rekao zbogom.

Pogrešna životna odluka

Da takav put može biti pogrešan, na svojoj je koži iskusilo mnogo bivših igrača. Poznat je primjer nekadašnjeg prvoligaškog igrača Güntera Breitzkea (Borussia Dortmund, Fortuna Düsseldorf), koji od 1999. ne radi. On živi od socijalne pomoći. Zanat nije izučio, prekinuo je izobrazbu za lakirera zbog - nogometa. Da Breitzkeova sudbina ne bi pogodila njegove nasljednike u Bundesligi, klubovi u vlastitoj režiji organiziraju školsko obrazovanje ili surađuju s partnerskim ustanovama.

Minhenski FC Bayern je jedan od boljih primjera. Klub koji se oduvijek brinuo oko svojih bivših zvijezda surađuje s jednom poznatom gimnazijom u blizini klupskih prostorija. U toj je školi maturirao npr. nekadašnji golman Bayerna Rensing (danas nastupa za FC Köln).

"Kod nas je najvažnija škola, pa tek onda nogomet", tvrdi Horst Schmidbauer, koordinator gimnazije za suradnju s vrhunskim sportašima. I dodaje: "Život nakon nogometa je duži nego sama nogometna karijera!"

Autor: Srećko Matić (sid/vdv/dpa)

Odg. urednica: Marina Martinović