1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Kusturica: Tvrdoglav sam i nepomirljiv

Neue Zürcher Zeitung donosi intervju sa Emirom Kusturicom o politici, Višegradu, Andrićgradu i njegovom puno kompleksnijem odnosu prema BiH, nego što misle kritičari. Štampa piše o demonstracijama u Makedoniji.

Neue Zürcher Zeitung donosi intervju sa Emirom Kusturicom, u kojem govori o politici i svom talentu da druge vuče za nos. Na početku intervjua Kusturica govori o svom novom filmu "On the Milky Road" sa Monicom Bellucci, koji bi trebao biti snimljen tokom ove godine.

Andricgrad Serbien 19.06.2014

U Andrićgradu boravila Monica Bellucci, koja glumi u novom Kusturičinom filmu

Na konstataciju novinara Neue Zürcher Zeitunga da politika ne igra samo ulogu u njegovim filmovima, već i da on sa političarima usko sarađuje, Kusturica kaže: "Ako ovdje želite snimiti uspješan film, ne možete mimoići političare. Mnogi umjetnici prave greške što prestanu da sarađuju sa državom, ako nisu saglasni sa političarima koji je vode. To je glupo. Ja od 1983. sarađujem sa političarima. Tada sam se obratio Cvijetinu Mijatoviću, koji je poslije postao predsjednik Predsjedništva SR Jugoslavije. Nakon toga sam dospio do Miloševića, Koštunice i Dodika. Ova metoda je upitna samo ako rezultat ne štima."

Performans sa bagerima uz zvuke Carmine Burane

Novinar lista Neue Zürcher Zeitung potom konstatuje da je Kusturica provokativan i da "zeza" i osvrće se na početak gradnje Andrićgrada. "Tada ste uz zvuke Carmina Burane pustili bagere na scenu.. Oni su takoreći sa svojim kašikama i na gusjenicama izveli balet u blatu. Vođstvo RS sjedilo je u prvom redu i sa strahopoštovanjem pratilo spektakl. Političari su sjedili, zaljubljeni u umjetnost i aplaudirali. Ali oni su bili nasamareni? Kusturica je na to rekao: "Ja sam Vam kao Gogolj, koji komično povezuje sa demonskim. Zabavljam se ali sam svjestan ozbiljnosti situacije." Na konstataciju novinara NZZ-a da političari to ne razumiju, Kusturica kaže: "Oni su to što jesu. Uglavnom reaguju pozitivno. Oni to ipak razumiju. Ali oni su tu četiri ili osam godina a moj kulturni centar u Andrićgradu ostaje", odgovorio je Kusturica u intervjuu i dodao: "Andrić je odrastao u Višegradu. Kroz prozor je gledao na višegradski most. On je shvatio bosansku sudbinu. Svejedno koliko visoko letiš, vezan si za djetinjstvo, za prostor na kojem si odrastao. Ugled tog titana želim iskoristiti za svoj kulturni i obrazovni centar. Zapravo, radi se o vaspitanju. To je jedini put da se konačno stavi tačka na međusobni pokolj. Iz Višegrada je mnogo msulimana raseljeno u prošlom ratu...."

Andricgrad Serbien 19.06.2014

Kusturica u Andrićgradu organizuje brojne kulturne manifestacije: Od 1983. sarađujem sa političarima

"..i ubijeno", dodaje novinar NZZ-a, na šta Kusturica replicira: "Mnogi su ubijeni, većina je protjerana. U drugim dijelovima istočne Bosne bilo je i gore. Višegrad je sada depresivan grad, između ostalog i zato što više nema muslimana. I šta je sad moja ideja? "Ja tim tvrdoglavcima želim nešto da ponudim protiv depresije. Kako se ponovo ne bi poklali. U svakom od tih ljudi je tako puno kontroverzi. U Bosni vam ne trebaju razne etničke grupe kako bi isprovocirali napetosti. Taj bijes nema veze sa različitim vjerama. On je, kako to Andrić opisuje, duboko pokopan kao u brdu, to je sedimentiran, nagomilan bijes. Kada izbije na površinu, on je poput požara. Moj povratak u Bosnu dešava se na tom poluotoku u Višegradu. Ovdje želim da napravim nešto dobro. U Bosni me napadaju za sve što nisam učinio. Najgore je, kako pričaju, što sam ispijao viski sa Miloševićem, kada je Srebrenica pala. To je čista izmišljotina, potpuno suludo."

Mozaik sa vučom konopaca

Novinar NZZ osvrće se i na mozaik u Andrićgradu na kojem Kusturica, Dodik i Chuck Norris vuku konopac na jednu stranu a druga grupa na drugu stranu. Ali ako se pomnije pogleda, samo se druga grupa trudi da povuče konopac. S tim u vezi Kusturica kaže: "Ja zezam? Ako Vi tako mislite, onda je to tako. Najveću borbu za Andrićgrad vodio sam sa Višegrađanima. Ali sada ti provincijalci imaju gradsku kafanu kao u Dubrovniku. Sada mogu da vide ljude, koji inače nikad u životu ne bi došli u Višegrad. Sada u srcu grada imaju turski dio sa minaretom. 5.000 islamskih zajednica ne bi bilo u stanju da to tamo izgrade. Ja jesam. Podignuću i spomenik sa Mehmed Pašom Sokolovićem, koji grli svog brata Makarija, pećkog patrijarha. Ako naši narodi ne žive zajedno, oni nisu dobri, to se uvijek tako pokazalo. Pogledajte Sarajevo, koje samo glumi multietničnost." Na pitanje novinara da li se zauzeo za ljude u Sarajevu tokom rata, Kusturica odgovara: "Tačno je da nisam digao gals. Ali sam upozoravao, kada je rat počeo. Za "Le Mond" sam rekao da moj grad gori i da je napadnut. Rekao sam i da je Alija Izetbegović general bez vojske. Napisao sam još nekoliko članaka dok nisam shvatio da je to totalno besmisleno. Ako nisi spreman da sam odeš u rat, onda bolje ćuti..." , kaže Emir Kusturica u intervjuu za švajcarski dnevnik Neue Zürcher Zeitung.

Nedjeljne demonstracije u Makedoniji

Isti list piše i o demonstracijama u Makedoniji: „Desetine hiljada građana su pred sjedištem vlade u Skoplju tražile ostavku premijera Nikole Gruevskog. Bio je to šaren i miran protest i vjerovatno prvi put da su na nekim demonstracijama u državi zajedno istupili Makedonci, Albanci, Turci, Romi i Srbi. Od februara, opozicija objavljuje protokole prisluškivanih razgovora koji pokazuju beskrupulozno političko vođstvo koje manipuliše pravosuđe, medije i državnu upravu. Nešto je trulo u državi makedonskoj, deklamovao je jedan režiser dok je masa klicajući tražila ostavku vlade“. U objašnjenju događaja koji su prethodili demonstracijama – sukoba u Kumanovu sa 22 žrtve među kojima je osam policajaca, švajcarski dnevnik prenosi da je „pozadina te krvave akcije i dalje nejasna“. Dalje se navodi da je vlada Makedonije i „pod međunarodnim pritiskom: zapadni ambasadori traže od Gruevskog hitnu istragu sveobuhvatnog prisluškivanja“. A rusko Ministarstvo spoljnih poslova smatra da „zapadne snage rade na obojenoj revoluciji koja, kao i u Gruziji ili Ukrajini, ugrožava ustavni poredak“, zaključuje Neue Zürcher Zeitung.

Massendemonstration der Opposition zum Sturz der Regierung in Mazedonien (Zoran Zaev)

Demonstracije u Skoplju: predstavnik opozicije Zoran Zaev

Minhenski dnevnik Süddeutsche Zeitung o Makedoniji piše kao o „Balkanu u malom“ i u podužem tekstu o događajima u toj zemlji postavlja pitanje: „Šta će se desiti ako Gruevski zaista podnese ostavku? Šta kada prođe atmosfera narodnog slavlja? Opozicija traži formiranje tehničke prelazne vlade koja bi organizovala nove izbore. Pitanje je samo da li su novi izbori dovoljni da se riješe problemi zemlje. Potreban nam je kompletno nov start, kaže Džabir Derala. Ovaj branitelj ljudskih prava od 1999. sa svojom organizacijom 'Civil' analizira situaciju u državi. Otkako je Gruevski na vlasti – od 2006 – broj službenika u javnom sektoru je sa 100.000 porastao na 180.000. Paradoksalno je što se to odvijalo paralelno sa privatizacijom privrede. Neki od novih državnih službenika nemaju zaduženja, ali imaju platu, a svoju lojalnost pokazuju na izborima“. Na pitanje: šta će biti ako Gruevski ne podnese ostavku? – Derala razmišlja: Ako to ne učini, ovdje će nastati pakao.“

„Da nisu natrčali na metke sopstvenih ljudi?“

Isti list u odvojenom tekstu donosi i portret makedonskog premijera Nikole Gruevskog: „On se izdaje za nekog ko se žrtvuje sa svoj narod [...] Kada je stupao na funkciju, slavljen je kao čovjek za promjene, koji će zemlju privatizovati i učiniti je zanimljivom na tržištima i koji će je povesti u pravcu NATO i EU. Ali ovaj ekonomista je sada simbol korupcije, ekonomskog nazadovanja i rasipništva“.

Mazedonien Demonstration in Skopje

Demonstranti tražili ostavku vlade

Minhenski dnevnik piše i da „sada zapadni ambasadori, kao na primer predstavnici Njemačke i SAD, pokušavaju da posreduju. Ni diplomate, ni EU bar javno ne učestvuju u zahtjevima opozicije da se diskreditovani šef vlade povuče; jer, to bi bilo miješanje u unutrašnje stvari - čega se Evropska unija pribojava. Brisel bi, međutim, imao druge mogućnosti: da odmah zamrzne novac za projekte u Makedoniji, da pokrene potpuno međunarodno rasvjetljavanje svih optužbi – od skandala sa prisluškivanjem pa do pokolja u Kumanovu. Krajnje je vrijeme da prestane uzdržanost.“

Berlinski list Tagescajtung se vratio događajima u Kumanovu jer je dugogodišnji dopisnik tih novina sa Balkana otišao u Makedoniju u traganju za odgovorom na pitanje: da li je u Kumanovu zaista bilo naoružanih Albanaca? U reportaži o tome govori više stanovnika gradske četvrti u kojoj se dogodio obračun policije i terorista. Više njih prenosi da nije vidjelo nikakve Albance, iako je čulo pucnjavu, a samo jedan je rekao da ih je bilo – i to ambasador Kosova u Makedoniji Jilber Hisa. Međutim, u tekstu se iznose nove sumnje u to: Kontrapaljba iz pištolja koju smo mogli da čujemo bila je slaba, kaže jedan od novinara koji je mogao da čuje napad. Kako su ubijena osmorica policajaca i zašto su već sljedećeg dana tako brzo pokopani? – pita on. Da nisu natrčali na metke sopstvenih ljudi?“