1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

„Kult ličnosti oko moćnog čovjeka Srbije“

Štampa na njemačkom jeziku ove srijede (5.2.) piše o jakom čovjeku u Srbiji, misleći na vicepremijera Vučića, donosi intervju s Pusićevom, hrvatskom ministarkom spoljnih poslova i komentariše Erdoganovu posjetu Berlinu.

default

Aleksandar Vučić

„Kult ličnosti oko moćnog čovjeka Srbije“ – naslov je teksta objavljenog u dnevniku Noje cirher cajtung (NZZ) – „prijevremeni izbori u Srbiji bi mogli da promijene političku scenu u zemlji. Dok opozicione demokrate izgledaju kao da su u raspadanju, potpredsjednik vlade Aleksandar Vučić se prezentira kao vizionarski vođa“. „Televizijske slike od prošlog vikenda su vrlo rječite. Nakon što je čitav niz opozicionih političara napustio demokratsku stranku, gledaoci su pratili kako Vučić na ledenoj hladnoći i bez kape svojeručno oslobađa vozače iz zavejanih vozila. Dan kasnije, srpski bulevarski listovi bliski vladi su pisali kako Vučić oslobađa djecu iz snijega.“

Odgovornost Demokratske stranke

Serbien Präsidentenwahl Boris Tadic

Boris Tadić hoće sam.

„U takvu sliku se uklapaju i rezultati anketa o prijevremenim izborima koji se održavaju 16. marta. Dok je 42 odsto birača za Vučićevu SNS, samo 11 odsto njih bi dalo glas Demokratskoj stranci. Ako bi tako bilo i na izborima, Srbija bi praktično ostala bez opozicije. Ali, za to i Demokrate snose veliku odgovornost“, piše NZZ i napominje kako je njihova stranka u godinama poslije pada Miloševića postala ustanova koja je tijesno sarađivala sa tržišnim monopolistima i državnim firmama, stvorivši tako klijentelu zahvaljujući kojoj je pobjeđivala na izborima. “Kontrolisala je najveći dio medija, a na čelu joj je stajao izrazito proevropski orijentisani Boris Tadić“, piše NZZ govoreći o trvenjima u Demokratskoj stranci koje opet na ruku idu Aleksandru Vučiću i kaže: „Aleksandar Vučić će najvjerovatnije biti slijedeći šef vlade. Za svoju enormnu popularnost ima da zahvali očajnoj ekonomskoj situaciji mnogih građana i svojoj harizmi – koju su u velikoj mjeri izgradili mediji – zbog čega on sada izgleda kao jedini mogući spasilac. Ne samo zato što spasava djecu iz smetova, već i zato što je u velikoj milosti Evropske unije i njenih prestonica dok svojoj zemlji obećava evropsku perspektivu.“

„Ima li u Hrvatskoj još radosti zbog članstva u EU?“

List Velt donosi intervju sa Vesnom Pusić, ministarkom spoljnih poslova Hrvatske, zemlje koja je već ostvarila svoju evropsku perspektivu. Velt konstatuje da je Hrvatska tek nekoliko mjeseci u Evropskoj uniji i ministarku Pusić pita šta se pristupanjem Uniji promijenilo? „Promjena koju Hrvatska najviše osjeća je ukidanje carina. A to je odlučujuće za jednu tako malu zemlju kojoj su granice drugih zemalja veoma blizu. A neće dugo potrajati ni do ukidanja granica“, kazala je Vesna Pusić listu Velt koji dalje konstatatuje kako „mnogi Hrvati nemaju bogzna neko raspoloženje prema Evropskoj uniji. Oni koji su za, njih je manje od 40 odsto“, na šta Pusić odgovara: „Nećete naći skoro nikog u Hrvatskoj ko misli da Hrvatska ne pripada Evropskoj uniji. A to koliko je ljudi za koliko protiv EU, ne leži uvijek u tome šta ljudi zaista drže da je Evropa. Jer, često se radilo o tome da je to samo nešto o čemu treba da razmišlja sama vlada ili o razočaranju da je pristupni proces predugo trajao“, kaže Pusić a list Velt, podsjećajući hrvatsku ministarku da Hrvatska tek što je pristupila Uniji dobija kritike Evropske komisije o budžetskom deficitu, i pita ima li još uvijek u tom slučaju radosti u tome da je zemlja „dio kluba“, na šta Pusić odgovara: „U svakom slučaju!!! Pritisak iz Brisela može samo pomoći da se realizuju ciljevi. Jer, i nama je u interesu da se smanje deficiti. I zbog toga smo preduzeli čitav niz mjera. I Evropska komisija je u decembru potvrdila i prve uspjehe: Hrvatska je među pet zemalja koje svoju ekonomsku klimu mogu da poboljšaju“.

Vesna Pusic

Vesna Pusić

Velt napominje još dvije „velike teme“: šengen i slobodan pristup tržištu rada i pita koliko zapravo nije fer to što Njemačka za sada blokira svoje tržište rada za Hrvate? „Ovaj korak nije u vezi s Hrvatskom, već mnogo više svjedoči o pažljivom odnosu Berlina prema 'proširenje EU' u cjelini. Hrvatska broji 4,2 miliona stanovnika i od tog broja njemačko tržište rada zaista ne mora da strahuje. Strah od iznenadne navale Hrvata je neosnovan, jer mi smo i ranije mogli da putujemo bez viza. A posebno u Njemačkoj postoji duga tradicija hrvatskih gastarbajtera, od kojih su mnogi najbolje moguće integrisani.“

Na kraju Velt pita kako Hrvatska gleda na pristupanje Turske Evropskoj unii? „Mi smo u osnovi otvoreni prema hrvatskom pristupanju Uniji. Jer, ako Brisel hladno okrene leđa Turskoj, onda postoji strah da može da dođe do radikalizacije turske politike. Ali, odluka mora da padne u Turskoj: hoće li krenuti putem ka EU ili neće“, zaključila je Vesna Pusić, ministarka inostranih poslova Republike Hrvatske.

Erdogan došao s jasnom porukom

Erdogan / Berlin / Tempodrom

Erdogan u Berlinu

A kada je riječ o Turskoj, njemačka štampa piše i o posjeti turskog premijera Redžepa Tajipa Erdogana Berlinu. Tim povodom list Ziddojče cajtung (SZ) komentariše kako je Erdogan došao s jasnom porukom i nastavlja: „Turski premijer želi da uvede Tursku u Evropsku uniju. Sada to želi i više, iako je to prije godinu dana zvučalo nešto drugačije. Tada se u Turskoj čulo: ako bude bude, a ako se i ne dogodi nije strašno. Vlada se osjećala snažnom i neoborivom. Sada su se stvari, međutim, malo izmijenile. Erdoganu i njegovoj AKP je hitno potreban neki veliki uspjeh. Jer, njihova pozicija nije bila nikada teža u posljednjih deset godina od kako je Erdogan izabran za premijera. Krivica je u dva događaja koja je vidio čitav svijet: protesti oko Gezi parka i njihovo brutalno gušenje u ljeto prošle godine i još radikalniji napad na državne tužioce, sudije i policajce u decembru koji su podigli svoj glas protiv korupcije u zemlji. A njegove žestoke reakcije svakako ne odgovaraju jednoj zemlji koja želi da postane članica Evropske unije“, smatra Štefan Braun u listu Ziddojče cajtung.

Autor: Svetozar Savić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić