1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Kujat: NATO je zakazao na eklatantan način

Bivši general NATO-a Harald Kujat smatra da je Sjevernoatlantski vojni savez napravio velike greške u ophođenju sa Rusijom u ukrajinskoj krizi. Obje strane moraju međusobno razgovarati, smatra Kujat.

Harald Kujat

Harald Kujat

Deutsche Welle: Gospodine Kujat, NATO želi na samitu, koji se održava ove sedmice, razmisliti o novo strategiji prema Rusiji. Kako bi ona trebala izgledati, po Vašem mišljenju?

Harald Kujat: NATO se želi bolje pripremiti za konvencionalnu odbranu. Konvencionalne sposobnosti trebaju biti pojačane. To je rezultat ukrajinske krize. Posebice baltičke zemlje, ali i Poljska, strahuju da bi varnice takoreći mogle preskočiti (granicu) i da bi i oni sami bili ugroženi. Većina država, posebice Njemačka, Francuska i Velika Britanija nisu svoje sigurnosne snage samo dramatično razoružale, nego su ih promijenlile i strukturalno i kada je riječ o naoružanju - dakle u pravcu sposobnosti prevazilaženja kriza i konflikata pri istodobnom reduciranju sposobnosti za konvencionalnu i kolektivnu odbranu. To je prepoznato kao problem i to treba biti promijenjeno.

NATO kaže da u ukrajinskom konfliktu ne igra vojnu ulogu. Da li bi on onda bio u stanju odbraniti svoje istočne članice, baltičke zemlje, u slučaju da ih Rusija ugrozi?

Problem je vrijeme potrebno za reakciju. S obzirom na promjene NATO treba znatno vremena da bi u Poljskoj ili baltičkim zemljama izgradio čvrstu liniju odbrane. Razlog tome su i geografski odnosi. Tu bi Rusija jednostavno bila u boljoj situaciji. Zbog toga također i ove države traže permanentno stacioniranje trupa NATO-a na njihovoj teritoriji kako bi skratile vrijeme potrebno za reakciju. Međutim neke zemlje NATO-a su protiv toga. Očito je da bi sada trupe za brzo djelovanje trebale biti u stanju reagirati više nego do sada i u kratkom vremenu u najmanju ruku pokazati svoju spremnost. To bi naravno bio veliki faktor zastrašivanja i doprinio bi sigurnosti tih zemalja.

Kerry und Lawrow NATO Russland Rat Brüssel 04.12.2013

Ministri vanjskih poslova Rusije i SAD-a Kerry i Lavrov na sastanku Vijeća NATO-Rusija u decembru 2013. godine

Je li ipak dovoljno da se tim zemljama obezbijedi željena zaštita ako se tamo samo smješta materijal i oružje, ali se permanentno ne raspoređuje personal?

Za materijal treba puno vremena. Personal se može relativno brzo premjestiti, ali materijal ipak ne. Time NATO-Response-Force treba biti u stanju reagirati u kratkom vremenu. Bila bi i prednost da ovdje stupe na scenu međunarodne trupe, to znači da bude involiviran NATO u cjelosti. Naravno uvijek se mora misliti na to da onda u ove zemlje moraju biti raspoređene dodatne trupe NATO-a. Ali i Rusija treba određeno vrijeme kako bi uopće bila sposobna za napad. Kada postoji djelotvoran sistem ranog upozoravanja, onda se to može apsolutno izbalansirati.

Odnos između NATO-a i Rusije je do sada bio zasnovan na osnovnim principima "NATO-Rusija-Temeljni akt". On zabranjuje, tako glasi aktualno tumačenje, permanentno stacioniranje velikih jedinica NATO-a u istočnim zemljama članicama. Nije li došlo vrijeme da se to revidira ili da se to okonča?

Temeljni akt je osnova za tzv. strateško partnerstvo između NATO-a i Rusije. To strateško partnerstvo se ogleda u Vijeću NATO-Rusija, koje zasjeda na sasvim različitim nivoima. Na vojnom nivou između glavnogkomandujućeg NATO-a i Rusije, na ambasadorskom nivou, na političkom između ministara odbrane, između ministara vanjskih poslova i čak između šefova država i vlada. To je dakle sasvim, sasvim djelotvorno sredstvo u cilju prevencije konflikata i u cilju prevazilaženje konflikata. Nažalost ovaj veoma dobar instrument uopće nije iskorišten od strane NATO-a. Time se moglo, vjerujem, mnogo doprinijeti smirivanju i stabiliziranju stanja u Ukrajini. Taj pasus na koji se sada poziva u Temeljnom aktu je jednostrano tumačenje NATO-a. Ovdje se navodi kako NATO ne namjerava izvršiti veliko stacioniranje. To je jednostrano objašnjenje! I ono se naravno u svako doba može ponovo povući, ali ja mislim da bi bila velika greška uraditi to. Jer vrijednost strateškog partnerstva između NATO-a i Rusije je mnogo veća, nego vrijednost, koja bi se mogla postići, ukoliko bi se stacionirale trupe na Baltiku. To bi prije bila eskalacija ili pogoršanje odnosa.

Ne, riječ je o tome, da se suradnja između NATO-a i Rusije poboljša, i da se bude spremno riješiti konflikte i krize. To je cijeli instrumentarij koji stoji na raspolaganju i koji je zapravo jedinstven nakon Hladnog rata. Bilo bi šteta ako bi se to upropastilo.

NATO-Russland-Rat Brüssel Anders Fogh Rasmussen

Generalni tajnik NATO-a Rasmussen smatra da Rusija više nije partner

Ovo strateško partnerstvo je naravno posljednjih godina poljuljano zbog ponašanja Rusije na Krimu ili sada na istoku Ukrajine. Generalni tajnik NATO-a i glavnokomandujući NATO-a za Europu su rekli da Rusija više nije partner, već prije prijetnja, protivnik. Da li dijelite ovo mišljenje?

Ne, uopće ne. Ove izjave ne doprinose deeskalaciji situacije, već eskalaciji. Ono sa čim mi sada imamo posla je regionala, najprije, ograničena kriza. Postoje interesi na strani Rusije i postoje interesi na strani zemalja članica NATO-a

Organizacija, NATO kao takav uopće nema interese. Upravo ovdje Temeljni akt kaže da uvijek kada i ako je ugrožena sigurnost ili sigurnosti interesi obje strane, onda partneri sjedaju skupa i traže najbolji način za rješenje konflikta. To NATO do sada nije uradio. To nije uradio ni 2008. godine kada je došlo do konflikta između Rusije i Gruzije. On doduše nije prekinuo zajedničku suradnju, on je prekinuo skroz ili privremeno praktične programe. To je greška! Ako je uspostavljen instrument za prevazilaženje krize, onda bi bilo smisleno da kada dođe do takve situacije taj instrument iskoristiti. Veoma strahujem da se mi ovdje sve više i više uvlačimo u situaciju, koju su usput rečeno napravile izjave s obje strane, koja zaoštrava stanje i sa kojom se i kriza stalno zaoštrava. To ne može biti u našem interesu.

U ovom trenutku vidim i premalo političara koji kažu: Zastanimo jedan trenutak. Ne dozvolimo da se stvari dodatno zaoštre. Rusija se uvukla u jednu situaciju koja je u principu slijepa ulica. Ali i Zapad jer sankcije ne vode nikuda. Ovo je zapravo posljednja mogućnost da se još dođe do zajedničkog rješenja, ali za to se mora sjesti za zajednički stol.

Da li bi, po Vašem mišljenju, bilo bolje da paralelno sa samitom NATO-a ili nakon tog samita bude održan sastanak Vijeća NATO-Rusija i da se o tome razgovara? Biti će održan sastanak Komisije NATO-Ukrajina, ali ne i Vijeća NATO-Rusija.

Da, to je u osnovi greška. Ali tako kratkoročno to sada ne bi imalo izgleda za uspjeh. To se moralo dugoročno pripremiti. Najprije su morali razgovarati ministri vanjskih poslova, a onda bi se to prebacilo na nivo šefova država i vlada. Zaista je za žaljenje to da je NATO ovdje zakazao na tako eklatantan način.

Bivši general Harald Kujat (72) bio je, kao generalni inspektor Bundeswehra od 2000. do 2002. godine, najviše pozicionirani vojnik njemačkih snaga sigurnosti i bliski suradnik crveno-zelene Savezne vlade. Od 2002. do 2005. godine je bio na čelu Vojne komisije NATO-a, najvišeg vojnog savjetodavno tijela Sjevernoatlantske vojne alijanse.

Temeljnim aktom NATO-Rusija iz 1997. godine je osnovano strateško partnerstvo i okončano formalno neprijateljstvo između ugovornih strana. Temeljni akt predviđa stvaranje nepodijeljene Europe. On je bio preduvjet za prijem u NATO novih zemalja članica sa istoka Europe 1999. godine.